Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić i potpredsjednik američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Jesse Binnall razgovarali su u Sarajevu o završetku preostalih aktivnosti potrebnih za zaključivanje ugovora o realizaciji Južne interkonekcije.
Projekat koji bi povezao gasne sisteme Bosne i Hercegovine i Hrvatske ponovo je u fokusu nakon sastanka održanog 12. augusta u Sarajevu. Lakić i Binnall razgovarali su o preostalim obavezama i završavanju ugovora kojim bi trebalo biti uređeno provođenje projekta.
Južna interkonekcija zamišljena je kao novi pravac snabdijevanja Bosne i Hercegovine prirodnim gasom. Gasovod bi preko Hrvatske omogućio pristup LNG terminalu na Krku, čime bi se otvorila mogućnost nabavke gasa iz alternativnih izvora i smanjila sadašnja zavisnost zemlje od jednog pravca snabdijevanja.
Lakić je nakon sastanka poručio da energetska sigurnost mora biti jedan od prioriteta te da BiH ne može dugoročno ostati oslonjena na samo jedan izvor i jedan pravac dopreme gasa.
Prema njegovim riječima, Južna interkonekcija nije isključivo infrastrukturni i energetski projekat, već ima i sigurnosnu dimenziju. Dodao je da ugovor mora zaštititi interese Federacije BiH, uz istovremeno osiguravanje stabilnijeg snabdijevanja i mogućnosti konkurentnijih cijena za domaćinstva i privredu.
Sporazum s Hrvatskom već čeka ratifikaciju
Projekt je posljednjih mjeseci napravio korak naprijed nakon što je Vijeće ministara BiH 30. jula usvojilo Nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o izgradnji Južne interkonekcije.
Sporazum su 28. aprila u Dubrovniku potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković, tokom samita Inicijative tri mora.
Planirani gasovod trebao bi povezati hrvatski sistem na pravcu Split–Zagvozd s gasnim sistemom u BiH, preko trase Posušje–Tomislavgrad–Šuica–Kupres–Bugojno–Novi Travnik/Travnik. Predviđena je i mogućnost izgradnje dodatnih regionalnih krakova.
U Federaciji BiH ranije su usvojene izmjene zakona o Južnoj interkonekciji kojima je omogućeno uključivanje američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy u realizaciju projekta.
Kompanija je iskazala interes da učestvuje u finansiranju, izgradnji i upravljanju gasovodom, što su federalne vlasti predstavile kao priliku za diversifikaciju izvora energije i privlačenje stranih investicija.
Međutim, upravo način izbora američke kompanije izazvao je određene rezerve u Evropskoj uniji. Brisel podržava izgradnju Južne interkonekcije, ali je izrazio zabrinutost zbog zakonskog rješenja kojim je AAFS određena za nosioca projekta bez otvorenog postupka izbora investitora.
BiH i dalje zavisi od jednog pravca
Bosna i Hercegovina se trenutno prirodnim gasom snabdijeva praktično jednim pravcem – preko Srbije, dok gas koji tim putem dolazi u zemlju potiče iz Rusije.
Zbog toga vlasti u BiH i međunarodni partneri već godinama upozoravaju na potrebu izgradnje alternativne infrastrukture. Južna interkonekcija trebala bi omogućiti pristup gasu koji bi preko Hrvatske mogao dolaziti i iz drugih izvora, uključujući LNG terminal na Krku.
Time bi BiH dobila mogućnost da dio potreba za gasom podmiruje izvan sadašnjeg lanca snabdijevanja koji zavisi od ruskog gasa i tranzita preko Srbije.
Projekt je, međutim, i politički osjetljiv. Pored pitanja odnosa s Hrvatskom i Evropskom unijom, posebno se raspravlja o modelu upravljanja gasovodom, ulozi AAFS-a i načinu na koji će biti uređena vlasnička i upravljačka struktura.
Procjene federalnih vlasti govore da bi ukupna vrijednost Južne interkonekcije mogla biti između 405 i 810 miliona eura. Konačan iznos zavisit će od izabrane trase, konfiguracije terena i tehničkih rješenja.
Ukoliko preostale procedure budu okončane i ugovor zaključen, Južna interkonekcija bi predstavljala jedan od najvažnijih koraka BiH prema diversifikaciji gasnog sistema i smanjenju zavisnosti od postojećeg pravca snabdijevanja.
