Kosovski premijer u New Yorku razgovarao s američkim kongresnikom o presudi četvorici bivših zapovjednika OVK-a, odnosima s Washingtonom i položaju Albanaca u Srbiji.
Kosovski premijer Albin Kurti sastao se u New Yorku s američkim kongresnikom Mikeom Lawlerom, a među glavnim temama razgovora bila je prvostepena presuda Specijaliziranih vijeća Kosova u predmetu protiv četvorice bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Specijalizirana vijeća su 16. septembra proglasila Hashima Thaçija, Kadrija Veselija, Rexhepa Seljimija i Jakupa Krasniqija krivima za više ratnih zločina i izrekla im zatvorske kazne od 13 do 25 godina. Istovremeno, sudsko vijeće ih je oslobodilo optužbi za zločine protiv čovječnosti.
Kurti je, međutim, ocijenio da presuda sadrži ono što je nazvao „činjeničnim netačnostima, historijskim nesporazumima i pravnim greškama“ te izrazio očekivanje da će ti dijelovi biti izmijenjeni u žalbenom postupku.
Kurti: „Žuta kuća“ nije bila dio optužnice
Poseban dio Kurtijevih komentara odnosio se na navode o takozvanoj Žutoj kući i trgovini organima, koji su godinama prisutni u političkim i javnim raspravama o ratu na Kosovu.
Kurti je Lawleru rekao da tvrdnje iz izvještaja švicarskog parlamentarca Dicka Martyja o trgovini organima nisu bile dio optužnice u predmetu protiv Thaçija i ostalih bivših čelnika OVK-a.
Prema dokumentaciji Specijaliziranih vijeća, operativna optužnica odnosila se na šest tačaka zločina protiv čovječnosti i četiri tačke ratnih zločina, uključujući nezakonito ili proizvoljno hapšenje i pritvaranje, okrutno postupanje, mučenje i ubistvo. Navodi o trgovini organima nisu bili među tim optužbama.
Martyjev izvještaj iz 2010. godine bio je jedan od ključnih povoda za međunarodne istrage koje su prethodile osnivanju Specijaliziranih vijeća Kosova.
Kurti je također ukazao na činjenicu da su četvorica optuženih oslobođena optužbi za zločine protiv čovječnosti. Sud je objasnio da Tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje postojanje širokog ili sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva.
To, međutim, nije uticalo na osuđujući dio presude. Sudsko vijeće utvrdilo je individualnu krivičnu odgovornost četvorice optuženih za ratne zločine: proizvoljno pritvaranje, okrutno postupanje, mučenje i ubistva. Thaçi i Krasniqi osuđeni su na po 25 godina, Veseli na 18, a Selimi na 13 godina zatvora.
Presuda ide u žalbeni postupak
Četvorica bivših čelnika OVK-a negirali su krivicu, a njihove odbrane najavile su žalbe.
Kurti je poručio da se o presudi ne može govoriti samo kroz optužbe koje su postojale tokom procesa, nego da treba razlikovati navode tužilaštva od onoga što je sud na kraju utvrdio.
„Rat Oslobodilačke vojske Kosova bio je i ostao pravedan i ne može biti okaljan ni na koji način“, naveo je Kurti, uz ocjenu da presuda sadrži historijske i činjenične probleme. Njegove stavove treba posmatrati kao političku reakciju na prvostepenu presudu, a ne kao nalaz samog suda.
Specijalizirani tužilac, s druge strane, presudu je opisao kao važnu za vladavinu prava i pravdu za žrtve.
Razgovor o SAD-u, investicijama i Preševskoj dolini
Sastanak s Lawlerom, republikanskim kongresnikom i predsjednikom Pododbora za Bliski istok i Sjevernu Afriku Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, nije bio posvećen samo presudi.
Prema Kurtijevim navodima, razgovarali su i o odnosima Kosova i SAD-a, mogućnostima za povećanje američkih ulaganja u Kosovo, posebno u sektore tehnologije, proizvodnje i energetike, te o položaju Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi.
Sastanku je prisustvovao i Shaip Kamberi, albanski zastupnik u Skupštini Srbije.
Jedna od tema bila je i pasivizacija adresa Albanaca u Srbiji. Kurti je zatražio podršku američkog kongresnika u rješavanju tog pitanja, tvrdeći da administrativno brisanje ili deaktiviranje adresa pogađa hiljade Albanaca te može imati posljedice po njihovo biračko pravo i pristup službenim dokumentima.
Kurti se u New Yorku nalazi povodom sedmice na visokom nivou 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Njegov boravak u SAD-u uključuje bilateralne sastanke, kontakte s albanskom dijasporom i razgovore s potencijalnim investitorima.
DNK POTVRDIO IDENTITET TRI ŽRTVE iz masovnih grobnica u Zubinom Potoku
