Evropska komisija je u novom Paketu proširenja izdvojila četiri zemlje koje su u protekloj godini ostvarile najveći napredak prema članstvu u Evropskoj uniji: Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu. Za njih je prvi put predložila indikativne mape puta s konkretnim ciljevima za narednu godinu, čime proces proširenja dobija jasnije vremenske okvire, ali ne i garanciju ulaska u Uniju.
Najdalje je odmakla Crna Gora, kojoj se otvara mogućnost da pregovore završi do kraja 2026. i potpiše ugovor o pristupanju u junu 2027. godine. Albanija ima ambiciozan, ali prema ocjeni Komisije ostvariv cilj završetka pregovora do kraja 2027. godine.
Ove najave predstavljaju pokušaj Brisela da proširenje ponovo pretvori u konkretan politički proces, nakon dugog perioda u kojem je evropska perspektiva zemalja kandidatkinja bila opterećena zastojima, bilateralnim sporovima i nedostatkom reformskog zamaha. Ipak, Komisija upozorava da rokovi ne mogu zamijeniti stvarno ispunjavanje kriterija. Brzina pregovora i dalje će zavisiti od vladavine prava, demokratskih standarda, zaštite osnovnih prava i usklađenosti s vanjskom politikom EU, uključujući sankcije.
Mape puta ažurirat će se jednom godišnje i neće unaprijed određivati ishod pregovora. Sličan okvir mogle bi dobiti i druge kandidatkinje kada dostignu odgovarajući nivo napretka. Brisel najavljuje i razgovore o postepenoj integraciji, koji bi trebali početi početkom 2027. godine. Pristup pojedinim dijelovima jedinstvenog tržišta prije punopravnog članstva bit će moguć, ali uslovljen reformama i može biti povučen ukoliko država ne ispuni preuzete obaveze.
Crna Gora najbliža članstvu
Crna Gora je uvjerljivo najnaprednija država kandidatkinja. Komisija bilježi pomake u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, izbornom zakonodavstvu i medijskim slobodama. Usvojeni su ustavni amandmani koji jačaju nezavisnost sudskog i tužilačkog savjeta, popunjena su upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, a unaprijeđen je i zakonski okvir za pristup informacijama.
Važan pokazatelj političkog opredjeljenja Podgorice jeste potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Crna Gora uskladila je i viznu politiku te pristupila Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Komisija procjenjuje da bi pregovori mogli biti završeni do kraja ove godine. U Vijeću EU već se priprema ugovor o pristupanju, koji će sadržavati i pojačane zaštitne mehanizme. Ako se plan ostvari, Crna Gora mogla bi postati prva nova članica Unije nakon Hrvatske, koja je pristupila 2013. godine.
Ipak, završetak pregovora ne znači automatski i članstvo. Evropska komisija jasno poručuje da nema prečica i da će konačna odluka zavisiti od ispunjavanja svih uslova.
Albanija ubrzava pregovore
Albanija je u kratkom periodu otvorila sve pregovaračke klastere i privremeno zatvorila četiri poglavlja. Komisija smatra da je završetak pregovora do kraja 2027. ambiciozan, ali dostižan cilj.
Među pozitivnim pomacima izdvajaju se završetak provjere sudija i tužilaca, napredak u reformi pravosuđa i rezultati Specijalnog tužilaštva u borbi protiv kriminalnih mreža. Tirana je, poput Podgorice, potpuno usklađena s vanjskom politikom EU i dobro provodi Reformsku agendu.
Međutim, napredak u pregovorima ne uklanja unutrašnje političke probleme. Komisija upozorava na nedovoljnu saradnju vlasti i opozicije, slabo uključivanje civilnog društva u donošenje zakona i potrebu za širim političkim dijalogom. Ti problemi dobijaju dodatnu težinu u kontekstu velikih protesta koji su obilježili posljednji period.
Srbija i BiH u grupi zemalja koje stagniraju
Za razliku od Crne Gore i Albanije, Srbija i Bosna i Hercegovina nisu ostvarile značajan napredak u ključnim oblastima pristupanja. Njihovi problemi su različiti, ali ih povezuje duboka politička blokada reformskih procesa.
U slučaju Srbije, Komisija konstatuje da u pristupnim pregovorima nije bilo napretka. Društvena polarizacija, pritisci na pravosuđe, slabljenje akademskih sloboda i pogoršanje položaja novinara ukazuju na ozbiljno nazadovanje demokratskih standarda. Posebno se upozorava na antievropsku retoriku, glorifikaciju ratnih zločinaca i nizak stepen usklađenosti s vanjskom politikom EU.
Izbori održani 25. oktobra donijeli su promjenu vlasti i, prema ocjeni Komisije, otvorili mogućnost za novi reformski početak. Međutim, politička smjena sama po sebi ne predstavlja napredak u evropskim integracijama. Nova vlast morat će pokazati da je spremna obnoviti vladavinu prava, demokratske institucije i proces normalizacije odnosa s Kosovom.
Bosna i Hercegovina nalazi se u još nepovoljnijoj institucionalnoj poziciji. Komisija upozorava na blokadu vlasti, zastoj reformi, izraženu političku fragmentaciju i rast antievropske retorike. Rizik od zarobljavanja države ostaje visok, dok nezavisnost pravosuđa i mehanizmi odgovornosti nisu na potrebnom nivou.
Brisel je izdvojio četiri ključna koraka bez kojih BiH ne može ozbiljnije napredovati: uspostavljanje funkcionalne vlasti, usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, izmjene Zakona o Sudu BiH i imenovanje glavnog pregovarača s Evropskom unijom.
Paradoksalno, BiH je potpuno usklađena sa zajedničkom vanjskom politikom EU, ali taj pomak nije dovoljan da nadoknadi zastoj u temeljnim reformama.
Sjeverna Makedonija i Kosovo bez proboja
Sjeverna Makedonija i dalje je blokirana na putu prema EU zbog neispunjavanja obaveze izmjene Ustava. Komisija istovremeno upozorava na političko uplitanje u pravosuđe, utjecaj interesnih grupa na sudove i tužilaštvo te nedovoljne rezultate u borbi protiv korupcije.
Iako je zemlja gotovo potpuno usklađena s vanjskom i viznom politikom EU, reforme u oblasti osnovnih prava nisu donijele opipljive rezultate. Brisel traži i ukidanje programa sticanja državljanstva putem investicija.
Kosovo, s druge strane, opterećuju politička fragmentacija i institucionalna kriza, zbog kojih su reforme zaustavljene. Određeni napredak zabilježen je u borbi protiv organiziranog kriminala, ali u pravosuđu nema značajnijeg pomaka. Komisija upozorava na političko uplitanje i traži očuvanje nezavisnosti institucija, multietničkog karaktera društva i poštovanje obaveza prema Specijaliziranim vijećima.
Dijalog s Beogradom ostaje u zastoju, a provedba postignutih sporazuma ograničena. Normalizacija odnosa i dalje je jedan od ključnih uslova za evropsku perspektivu obje strane.
Novi Paket proširenja tako potvrđuje da se evropski put regiona sve jasnije dijeli na države koje reformama otvaraju mogućnost članstva i one koje političkim blokadama gube korak. Crna Gora i Albanija dobile su konkretnije vremenske perspektive, dok Srbija i BiH ostaju suočene s temeljnim problemima demokratskog funkcioniranja i vladavine prava.
Poruka Brisela nije da će članstvo biti određeno političkom voljom ili geopolitičkom potrebom, nego da će odlučivati sposobnost država da provedu reforme. Za BiH je to posebno ozbiljno upozorenje: evropska perspektiva formalno ostaje otvorena, ali bez funkcionalnih institucija i političke odgovornosti sve više postaje samo deklarativno obećanje.
SEDAM ČLANICA EU-a pozvalo na brže proširenje na Zapadni Balkan
