Rusija je u noći na 7. novembar izvela jedan od snažnijih zračnih udara na Ukrajinu u posljednjem periodu, lansirajući 172 jurišna drona i 36 balističkih raketa prema Kijevu i drugim dijelovima zemlje. Meta napada ponovo su bili energetski sistem, stambena naselja i saobraćajna infrastruktura, a posljedice su posebno teško pogodile ukrajinsku prijestonicu, gdje su pojedini dijelovi grada ostali bez električne energije, grijanja i vode.
Razmjere udara pokazuju da ruska strategija usmjeravanja napada na infrastrukturu koja omogućava normalno funkcionisanje gradova ostaje važan instrument pritiska na Ukrajinu, naročito uoči zimskih mjeseci. Posljedice nisu ograničene na energetsku mrežu: oštećeni su stambeni objekti, vrtić i jedan od ključnih mostova preko Dnjepra.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko stanje energetskog sistema opisao je kao izuzetno teško, nakon udara na objekte u Kijevskoj i Žitomirskoj oblasti. U glavnom gradu povrijeđeno je pet osoba, među njima i četrnaestogodišnjak.
Posebno je pogođen Sjeverni most, važna saobraćajna veza između dijelova grada na obje obale Dnjepra. Eksplozije su oštetile kolovoz, zaštitne ograde, trolejbusku kontaktnu mrežu i dalekovode, dok je pet kamiona parkiranih u blizini također pretrpjelo oštećenja. Most je privremeno zatvoren za saobraćaj, a gradske službe započele su sanaciju.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je napad, ali je iznijelo tvrdnju da je most korišten za transport oružja i vojne opreme ukrajinskim snagama. Ta tvrdnja predstavlja rusko obrazloženje napada, dok su posljedice na objektu koji ima važnu ulogu u svakodnevnom životu milionskog grada već vidljive.
Napadi su pogodili i druge dijelove zemlje. U Dnjepropetrovskoj oblasti, prema podacima ukrajinske Državne službe za vanredne situacije, u udarima na četiri okruga poginula je jedna osoba, a četiri su povrijeđene, među njima i jedanaestogodišnja djevojčica.
Zelenski traži snažniju podršku Washingtona
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je Rusija tokom noći upotrijebila 172 drona i 36 balističkih raketa. Prema njegovim navodima, među glavnim metama bile su trafostanice koje povezuju nuklearne elektrane Rivne i Hmeljnicki s Kijevom i centralnim dijelovima zemlje. Oštećenja na elektroenergetskim objektima prijavljena su i u Viničkoj, Žitomirskoj, Rivnenskoj, Harkovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.
Zelenski je napad iskoristio za novi apel Sjedinjenim Državama, tražeći od Washingtona da preko Kongresa ojača podršku Ukrajini i poveća pritisak na Moskvu. Njegov poziv dolazi u trenutku kada se vojna situacija dodatno komplikuje, a pitanje američke pomoći ostaje jedan od ključnih faktora ukrajinske sposobnosti da nastavi odbranu.
„Dok Rusija pokušava da Kijev, grad sa milionskim stanovništvom, kao i cijelu zemlju, gurne u potpuni mrak, Ukrajina ne smije biti ostavljena sama“, poručio je Zelenski, upozoravajući da su odlučnost i dosljednost američke podrške presudne za približavanje miru.
Moskva, međutim, odbacuje pozive na djelimični ili potpuni prekid vatre. Rusko rukovodstvo insistira na sveobuhvatnom mirovnom sporazumu kao uslovu za zaustavljanje borbi. U međuvremenu, udari na energetsku infrastrukturu i civilne objekte nastavljaju se, dodatno povećavajući pritisak na ukrajinsko stanovništvo pred zimu.
Ukrajina uzvraća udarima na rusku vojnu i energetsku infrastrukturu
Dok ruski napadi pogađaju ukrajinske gradove i energetsku mrežu, Kijev nastavlja operacije protiv ciljeva na ruskoj teritoriji. Ukrajinska strategija usmjerena je, između ostalog, na postrojenja za proizvodnju nafte i vojne industrije koje podržavaju ruske ratne kapacitete.
Tokom noći između 6. i 7. novembra ukrajinske snage napale su nekoliko takvih lokacija. Ukrajinski Generalštab saopćio je da je raketnim sistemima Neptun pogođeno preduzeće JSC Proton-Electrotex u Orjolu, koje proizvodi elektronske i optoelektronske komponente.
Prema obrazloženju ukrajinske vojske, proizvodi ove kompanije koriste se u sistemima ruskog naoružanja, uključujući balističke rakete Iskander-M i krstareće raketne sisteme. Kijev procjenjuje da bi oštećenje proizvodnih kapaciteta moglo otežati rusku proizvodnju oružja kojim se napadaju ukrajinski gradovi.
Vlasti Orlovske oblasti prijavile su štetu na skladištima i proizvodnim pogonima komercijalnih preduzeća, kao i na tri privatne kuće.
Istovremeno, u Saratovskoj oblasti izbio je požar u rafineriji nafte nakon napada ukrajinskih dronova, prema izvještajima nezavisnog ruskog medija ASTRA i ukrajinskih kanala koji prate ratna dešavanja. Regionalni guverner Roman Busargin potvrdio je oštećenja na civilnoj infrastrukturi i najavio preliminarne informacije o žrtvama. Prijavljena su i oštećenja na nekoliko stambenih zgrada.
Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je tokom noći oboreno 411 ukrajinskih dronova. Taj podatak nije nezavisno potvrđen.
Ukrajinski udari na rusku energetsku i vojnu infrastrukturu predstavljaju pokušaj da se dio ratnih troškova i posljedica prenese na teritoriju države koja vodi agresiju. Ipak, međusobno širenje napada na infrastrukturu dodatno povećava rizik za civilno stanovništvo i otežava mogućnost smirivanja sukoba.
Pregovori u Abu Dabiju pod sjenom novih napada
Najnovija eskalacija dolazi svega nekoliko dana prije planiranog trilateralnog sastanka predstavnika Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država u Abu Dabiju, zakazanog za 10. i 11. novembar. Umjesto smirivanja situacije uoči diplomatskog susreta, intenzitet napada pokazuje koliko je dubok jaz između vojnih ciljeva zaraćenih strana i političkih uslova za prekid rata.
Rusku delegaciju, prema izvještajima agencije Interfaks, trebali bi činiti predsjednički pomoćnik Vladimir Medinski, zamjenici ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, kao i Igor Kostjukov i Jurij Žigarlovski iz Generalštaba ruskih oružanih snaga.
Ukrajinsku delegaciju, prema navodima ukrajinskih medija, predvodit će Rustem Umerov, šef Vanjske obavještajne službe i bivši ministar odbrane. Među članovima delegacije trebali bi biti i šef predsjedničkog ureda Kirilo Budanov, predsjednik parlamentarnog kluba stranke Sluga naroda David Arahamija, savjetnik za komunikacije Dmitro Litvin te prvi zamjenik šefa predsjedničkog ureda Sergij Kislica.
Sastanak u Abu Dabiju trebao bi otvoriti prostor za razgovore o mogućem političkom izlazu iz rata. Međutim, ruski napadi na energetsku infrastrukturu, ukrajinski udari na ciljeve unutar Rusije i međusobno nepovjerenje pokazuju da će diplomatski proces početi u izrazito nepovoljnim okolnostima.
Za Ukrajinu je posebno važno da pregovori ne budu vođeni pod pritiskom iscrpljivanja stanovništva i uništavanja infrastrukture. Zbog toga Zelenski insistira na nastavku američke podrške, dok Moskva nastoji zadržati vojni pritisak kao sredstvo za jačanje vlastite pregovaračke pozicije. U takvim okolnostima, sam početak razgovora još ne znači i približavanje održivom miru.
