Pobjeda studentskog pokreta na izborima u Srbiji otvorila je pitanje budućnosti političkog utjecaja Beograda među kosovskim Srbima. Prvi signali iz kruga nove političke većine ukazuju na mogućnost ozbiljnog zaokreta: predstavnici Studentske liste ne žele saradnju sa Srpskom listom, strankom koja je više od deset godina imala gotovo monopol na političko predstavljanje srpske zajednice na Kosovu.
Jugoslav Gašić, kandidat Studentske liste, poručio je 7. novembra da od saradnje s ovom strankom neće biti ništa. Kao razlog naveo je njenu odgovornost za položaj u kojem se danas nalaze kosovski Srbi, ocjenjujući da Srpska lista nema moralni kredibilitet da odlučuje o njihovoj političkoj budućnosti.
„Sa nekim ko je za sve vrijeme glavni i odgovorni krivac za ovakav položaj Srba, zaista nema nikakve saradnje“, izjavio je Gašić.
Njegov stav nije nov. Sličnu poruku uputio je i krajem oktobra, kada je Srpsku listu opisao kao politički instrument Srpske napredne stranke na Kosovu, optužujući je za katastrofalne rezultate. Prema njegovim riječima, Studentska lista ne želi nikakav kontakt ni saradnju s političkom organizacijom koja je, kako tvrdi, godinama provodila politiku Beograda na štetu interesa lokalnog srpskog stanovništva.
Srpska lista je tokom prethodnih godina izgradila dominantnu poziciju u političkom životu kosovskih Srba. Uz snažnu podršku vlasti u Beogradu, posebno Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića, postala je gotovo jedini relevantan politički predstavnik te zajednice. U kosovskom parlamentu ima devet od deset mandata rezervisanih za srpsku zajednicu, a upravlja i svim općinama s većinskim srpskim stanovništvom.
Takva koncentracija političke moći omogućila joj je da godinama određuje granice političkog djelovanja kosovskih Srba, ali je istovremeno otvorila pitanje njihove stvarne političke autonomije i zavisnosti od odluka koje se donose u Beogradu.
Gašić je najavio da će nova vlast u Srbiji preispitati i političke aranžmane koji su oblikovali položaj Srba na Kosovu. To se, prema njegovim riječima, odnosi na Briselski sporazum i druge međunarodne dogovore, kako bi se utvrdilo šta je moguće promijeniti i ispraviti.
Posebno je kritikovao način na koji se dosadašnja vlast odnosila prema kosovskim Srbima. Optužio je Vučićevu administraciju da je, uprkos stalnom predstavljanju kao zaštitnika nacionalnih interesa, politički pritiskala lokalno stanovništvo, nametala mu volju i koristila radna mjesta kao sredstvo ucjene.
Kao jedan od prvih zadataka nove vlasti naveo je vraćanje političkog dostojanstva građanima i stvaranje uslova u kojima će moći slobodno izražavati vlastite stavove, bez straha od posljedica.
Istovremeno je pokušao otkloniti bojazan da bi promjena vlasti u Beogradu mogla značiti prekid finansijske podrške Srbima na Kosovu. Poručio je da će pomoć biti nastavljena, ali je upozorio da postojeći institucionalni položaji neće predstavljati zaštitu od eventualne krivične odgovornosti za postupke iz prethodnog perioda.
Gašić je, također, pozvao kosovske Srbe da ne nasjedaju na tvrdnje koje, kako smatra, dolaze iz Srpske liste i kojima se nastoji stvoriti strah da će nakon političke promjene ostati bez plata i socijalnih davanja ili da će nova vlast odustati od Kosova.
Kraj političkog monopola?
Politički značaj ovih poruka nadilazi pitanje međustranačke saradnje. Srpska lista je svoju poziciju na Kosovu gradila u tijesnoj vezi s vlašću Aleksandra Vučića, pa njen utjecaj nije bio odvojen od političkog sistema koji je upravo doživio izborni poraz u Srbiji.
Studentska lista osvojila je 52,54 posto glasova na izborima 25. oktobra, dok je Srpska napredna stranka dobila 39,29 posto. Time je okončana četrnaestogodišnja vladavina Aleksandra Vučića, koji je poraz priznao neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Očekuje se da će pobjednički studentski pokret samostalno formirati novu vladu, ali još nije poznato ko će biti kandidat za premijera niti je predstavljena cjelovita politička platforma buduće administracije. Srpska lista je, nakon objavljivanja izbornih rezultata, saopćila da ih „prima k znanju“.
Ipak, Gašićeve izjave nagovještavaju da promjena vlasti u Beogradu neće nužno značiti samo smjenu političkih kadrova nego i preispitivanje načina na koji je Srbija upravljala svojim političkim utjecajem među Srbima na Kosovu.
Za Srpsku listu to bi mogao biti ozbiljan udarac. Njena dugogodišnja dominacija počivala je na političkoj i institucionalnoj podršci Beograda, a odlazak Vučića s vlasti dovodi u pitanje jedan od ključnih oslonaca njenog djelovanja. Međutim, prekid političke podrške ne znači automatski i nestanak njenog utjecaja: stranka i dalje raspolaže snažnom institucionalnom pozicijom na Kosovu.
Zato će stvarni domet najavljenog zaokreta zavisiti od toga hoće li nova vlast u Srbiji uspjeti ponuditi drugačiji odnos prema kosovskim Srbima – odnos u kojem njihovi politički interesi neće biti podređeni potrebama vlasti u Beogradu. Najava da neće biti saradnje sa Srpskom listom predstavlja prvi jasan politički signal u tom pravcu, ali će tek konkretne odluke pokazati radi li se o suštinskoj promjeni ili samo o novom obliku političkog obračuna s naslijeđem prethodne vlasti.
SRĐAN ŠUŠNICA: Zli čarobnjaci Srbije – umjesto pisma mladosti Srbije
