Prva posjeta predstavnika Studentske liste Kosovu nakon izborne pobjede nije donijela nagovještaj političkog zaokreta u odnosu prema tom pitanju. Naprotiv, poruke koje je izaslanstvo predvođeno Feđom Dimovićem poslalo iz Gračanice pokazuju da bi nova vlast u Beogradu, uprkos obećanjima o raskidu s Vučićevim naslijeđem, mogla nastaviti jednu od najvažnijih nacionalističkih matrica dosadašnjeg režima.
„Kosovo je integralni dio Srbije i stub našeg duhovnog i kulturnog identiteta“, poručio je Dimović, kandidat Studentske liste, nakon vikend-posjete u kojoj je učestvovalo još pet kandidata i predstavnika studentskog pokreta. Njegova objava na Facebooku nije ostavila mnogo prostora za tumačenje: Kosovo je predstavljeno isključivo kroz ustavnu i nacionalnu doktrinu Beograda, bez naznake da je riječ o političkom i društvenom prostoru čiju stvarnost određuju i institucije nezavisne države Kosovo.
Dimović je posjetu predstavio kao susret solidarnosti sa srpskim stanovništvom, ali i kao izvor snage za borbu protiv organiziranog kriminala u Srbiji. Takva simbolička konstrukcija otkriva problem koji bi mogao obilježiti politiku nove vlasti: obećanje unutrašnjeg demokratskog preokreta ne prati nužno spremnost da se raskine s nacionalističkim obrascima koji su godinama služili za održavanje političke moći.
Posjeta bez političkog dijaloga
Delegaciju su, prema dostupnim fotografijama, činili Feđa Dimović, Milena Petrović, Emilija Marković, Jugoslav Gašić s Prištinskog univerziteta sa sjedištem u Sjevernoj Mitrovici i Nemanja Karović. Tokom boravka na Kosovu sastali su se s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, ali nije bilo informacija o razgovorima s političkim predstavnicima kosovskih Srba, predstavnicima institucija u Prištini ili drugim društvenim akterima.
Eparhija raško-prizrenska saopćila je da su se kandidati u manastiru Gračanica sastali s mitropolitom Teodosijem. Cilj susreta bio je, kako je navedeno, neposredno upoznavanje sa životom srpske zajednice i izazovima s kojima se suočava Crkva. Predstavnici Studentske liste izrazili su spremnost da se u budućem radu u institucijama posvete zaštiti prava Srba i pravoslavnih svetinja, uz redovnu komunikaciju sa stanovništvom na Kosovu.
Međutim, posjeta koja se svodi na susret s crkvenom hijerarhijom teško može biti predstavljena kao ozbiljan pokušaj razumijevanja političkog položaja srpske zajednice. Još manje može poslužiti kao osnova za novu politiku prema Kosovu. Izostanak razgovora s političkim predstavnicima kosovskih Srba posebno je značajan u trenutku kada se Studentska lista priprema preuzeti vlast u Srbiji i kada se od nje očekuje da ponudi odgovore na pitanja koja su decenijama opterećivala odnose Beograda i Prištine.
Studentski pokret se nije javno izjasnio o konkretnim ciljevima posjete, budućim planovima niti o mogućnosti razgovora s političkim predstavnicima Srba na Kosovu. Do objave izvještaja odgovor na upit o tim pitanjima nije stigao.
Odbacivanje Srpske liste, ali ne i njene političke matrice
Posebnu pažnju zaslužuje činjenica da je Jugoslav Gašić, kandidat Studentske liste s Kosova, nekoliko dana ranije ponovio da saradnja sa Srpskom listom nije moguća jer tu stranku smatra odgovornom za pogoršanje položaja srpske zajednice. To je važan politički stav, ali sam po sebi ne znači i promjenu politike Beograda prema Kosovu.
Srpska lista godinama je djelovala uz podršku Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića. Kontrolira devet od deset poslaničkih mjesta rezerviranih za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova i upravlja svim općinama sa srpskom većinom. Njena politička dominacija bila je jedan od ključnih instrumenata Vučićeve kontrole nad političkim predstavljanjem kosovskih Srba.
Nakon izbornog poraza SNS-a, Srpska lista je poručila da prima k znanju rezultate izbora, ali je istovremeno izrazila očekivanje da će se nastaviti institucionalna saradnja s Beogradom. Takva poruka pokazuje da ni ova stranka ne očekuje automatski prekid veza s novom vlašću.
Odbacivanje Srpske liste, dakle, ne mora značiti odbacivanje politike koju je ona provodila. Ako Studentska lista nastavi insistirati na tome da je Kosovo isključivo dio Srbije, bez jasnog odgovora na pitanje kako namjerava graditi odnose s institucijama u Prištini, promjena političkih aktera mogla bi ostati samo kadrovska, a ne i suštinska.
Test koji tek dolazi
Pobjeda studentskog pokreta okončala je četrnaestogodišnju vladavinu Aleksandra Vučića i otvorila mogućnost političke transformacije Srbije. Očekuje se da Studentska lista samostalno formira novu vladu, ali još nije poznato ko će biti njen kandidat za premijera, niti je predstavljen jasan i cjelovit program buduće vlasti.
Upravo će odnos prema Kosovu biti jedan od najvažnijih testova te transformacije. Nije dovoljno zamijeniti Srpsku naprednu stranku novom političkom većinom, osuditi korupciju i obećati obnovu institucija ako se istovremeno zadržava ideološki okvir koji je godinama onemogućavao realističnu politiku prema susjedima i produbljivao sukob s Prištinom.
Pozivanje na Ustav Srbije može objasniti formalnu poziciju nove političke većine, ali ne može zamijeniti političku strategiju. Građanima Srbije, a posebno Srbima na Kosovu, potrebni su konkretni odgovori o sigurnosti, pravima, institucionalnom položaju, ekonomskim perspektivama i budućnosti njihovih odnosa s Prištinom. Ponavljanje da je Kosovo „integralni dio Srbije“ ne rješava nijedno od tih pitanja.
Studentska lista je dobila mandat da promijeni Srbiju. Međutim, ako se promjena zaustavi na smjeni ljudi koji upravljaju državom, dok se nacionalistička politika nastavlja pod novim imenom, onda će Vučićev odlazak predstavljati tek promjenu vlasti, a ne raskid s političkim naslijeđem koje je ostavio. Posjeta Kosovu bila je prva prilika da se pokaže drugačiji pristup. Poruke iz Gračanice zasad ne ulijevaju mnogo nade da će ta prilika biti iskorištena.
SRBIJA POSLIJE VUČIĆA: Rušenje režima tek je početak borbe za državu
