Mogući dogovor o budućoj sigurnosti Evrope, koji Washington pokušava otvoriti paralelno s pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, mogao bi imati dugoročne posljedice i za Kosovo. Iako se ne očekuje da će postojeća misija NATO-a na Kosovu biti neposredno ugrožena, promjene u odnosima SAD-a i Rusije mogle bi zakomplikovati kosovske ambicije za članstvo u Alijansi i dodatno otvoriti pitanje budućeg američkog vojnog prisustva u regionu.
Upozorenje dolazi od Jamieja Shea, bivšeg visokog zvaničnika NATO-a, koji smatra da bi dva ruska zahtjeva mogla biti posebno značajna za Kosovo: zaustavljanje daljnjeg širenja Alijanse i ograničavanje američkog vojnog angažmana u Evropi.
Riječ je o pitanjima koja se ponovo nameću nakon što je Jared Kushner, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, 5. novembra predstavio inicijativu za širi sigurnosni okvir na evropskom kontinentu. Prijedlog predviđa intenzivnije konsultacije, bolju komunikaciju u kriznim situacijama i veću vojnu transparentnost, s ciljem sprečavanja eskalacije sukoba.
Washington zasad nije objavio konkretan sadržaj mogućeg sporazuma, niti je poznato da li bi se njime obuhvatili Kosovo i misija KFOR. Ipak, Trump je nagovijestio da bi diplomatski proces mogao prerasti okvire Ukrajine i otvoriti pitanje cjelokupne evropske sigurnosne arhitekture.
KFOR nije neposredno ugrožen, ali Kosovo ima druge razloge za zabrinutost
Prema procjeni Jamieja Shea, postojeća misija KFOR-a ne bi trebala biti direktno pogođena eventualnim dogovorom o novim sigurnosnim odnosima u Evropi. Njena pozicija zasniva se na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a iz 1999. godine, koja je usvojena i uz podršku Rusije.
Shea smatra da Moskva nema poseban interes da dovodi u pitanje prisustvo KFOR-a, čiji je mandat usmjeren na očuvanje sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na Kosovu. Prema njegovim riječima, Rusija cijeni činjenicu da misija ima i ulogu u zaštiti srpske zajednice.
KFOR trenutno broji oko 4.700 vojnika. Njegovo prisustvo pojačano je 2023. godine, nakon pogoršanja sigurnosnih prilika na sjeveru Kosova. NATO je u junu ove godine najavio mogućnost postepenog vraćanja na raniji broj pripadnika, uz uslov da sigurnosna situacija na terenu to dozvoli. Generalni sekretar Alijanse Mark Rutte spominjao je cilj od približno 3.000 do 3.500 vojnika, uz naglasak da svako smanjenje ostaje podložno promjeni ako se okolnosti pogoršaju.
Da li su Kosovo ili KFOR bili tema nedavnih razgovora o evropskoj sigurnosti nije poznato. NATO je potvrdio sastanak svojih predstavnika sa zvaničnicima SAD-a, Ukrajine, evropskih država i Evropske unije u Briselu 5. novembra, ali nije dao dodatna pojašnjenja o mogućem uključivanju Kosova.
Ruski veto na širenje NATO-a mogao bi zatvoriti vrata Kosovu
Mnogo ozbiljnija prepreka mogla bi se pojaviti u vezi s budućim članstvom Kosova u NATO-u. Rusija se već decenijama protivi proširenju Alijanse, a uoči invazije na Ukrajinu, u decembru 2021. godine, zahtijevala je garancije da NATO neće primati nove članice i da će ograničiti svoje vojno prisustvo u istočnoj Evropi.
Moskva je tada tražila i povratak rasporeda NATO snaga na nivoe iz 1997. godine. Takvi zahtjevi ponovo su u fokusu zbog mogućnosti da ih Rusija iznese u okviru pregovora o budućoj evropskoj sigurnosti.
Shea upozorava da bi prihvatanje ruskih zahtjeva o zaustavljanju proširenja Alijanse direktno pogodilo evropske aspiracije Kosova. U takvom scenariju, mogućnost da Kosovo jednog dana postane članica NATO-a bila bi ozbiljno ograničena.
Međutim, kosovski put prema članstvu već je opterećen političkim preprekama. Četiri članice Alijanse – Španija, Grčka, Rumunija i Slovačka – ne priznaju nezavisnost Kosova, a prijem novih članica zahtijeva saglasnost svih saveznika. To znači da Kosovo i bez eventualnog dogovora s Moskvom ima ozbiljan problem u osiguravanju konsenzusa unutar NATO-a.
Važno je, međutim, razlikovati ruske zahtjeve od zvaničnog američkog stava. Washingtonov prijedlog, prema dosad objavljenim informacijama, ne predviđa pravo bilo koje države da određuje sigurnosne izbore drugih zemalja. Kushner je naglasio da nijedna država ne bi smjela imati veto na odluku druge države o njenim savezima.
Zbog toga eventualno ograničavanje proširenja NATO-a ostaje ruski cilj, a ne javno potvrđena pozicija američke administracije.
Budućnost američkih snaga na Kosovu
Drugo pitanje koje bi moglo imati neposrednije posljedice za Kosovo jeste preispitivanje američkog vojnog prisustva u Evropi. Rusija već dugo zahtijeva smanjenje ili povlačenje američkih snaga s evropskog kontinenta, dok Washington od evropskih saveznika sve otvorenije traži da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu odbranu.
Shea upozorava da bi takav razvoj događaja mogao utjecati na Kosovo, koje je sigurnosnu strategiju decenijama gradilo na bliskim odnosima sa Sjedinjenim Državama.
Američki vojni kontingent u KFOR-u danas broji oko 600 pripadnika, što je znatno manje u odnosu na prve poslijeratne godine, kada su hiljade američkih vojnika bile raspoređene na Kosovu. Američka Evropska komanda potvrdila je da će se doprinos misiji prilagođavati u skladu s planovima NATO-a i procjenama sigurnosnih prilika, ali nije iznijela detalje o mogućem daljnjem smanjenju.
Promjena je zabilježena i 12. oktobra, kada je Nacionalna garda Floride predala komandu nad istočnim sektorom KFOR-a aktivnim jedinicama američke vojske u kampu Bondsteel. Riječ je o prvoj takvoj promjeni nakon više od deset godina, ali ona nije bila praćena najavom povlačenja američkih snaga s Kosova.
Za sada nema potvrde da će novi američki prijedlog o evropskoj sigurnosti promijeniti status KFOR-a ili obaveze Washingtona prema Kosovu. Pentagon je na pitanja o mogućim posljedicama uputio novinare na Bijelu kuću, koja nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Shea, međutim, smatra da je proces preispitivanja američkog vojnog angažmana u Evropi počeo i prije aktuelnih pregovora s Rusijom. Istovremeno, ocjenjuje da bi novi sastav američkog Kongresa mogao otežati Trumpovoj administraciji dodatno smanjivanje američkih snaga na kontinentu.
Evropa mora preuzeti veću odgovornost
Moguće promjene u američkoj politici prema Evropi za Kosovo otvaraju i pitanje na koje se u Prištini dugo nije obraćala dovoljna pažnja: koliko se sigurnost zemlje može oslanjati na Washington, a koliko je nužno razvijati odnose s evropskim saveznicima?
Shea smatra da Kosovo mora računati na sve značajniju ulogu evropskih država u sigurnosti Zapadnog Balkana. Prema njegovoj procjeni, evropske zemlje već nose najveći dio odgovornosti za stabilnost regiona, zbog čega bi Priština trebala intenzivirati saradnju s njima i Evropskom unijom, umjesto da se prekomjerno oslanja na Sjedinjene Države.
Takav pristup postaje važniji i zbog sve izraženijeg nastojanja Evrope da samostalnije odlučuje o vlastitoj sigurnosti. Šefica diplomatije EU Kaja Kallas upozorila je da Rusija nastavlja kršiti postojeće sigurnosne sporazume i da Vladimir Putin nema pravo veta na evropske odluke. Naglasila je i da Evropska unija mora biti uključena u pregovore o svakom mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Američka inicijativa još nije prerasla u konkretan sporazum, a nije izvjesno ni kakav će biti njen konačni domet. Ipak, za Kosovo je već sada važno što se budućnost evropske sigurnosti ponovo razmatra u kontekstu rusko-američkih odnosa.
KFOR, prema sadašnjim procjenama, nije neposredno ugrožen. Ali dugoročni položaj Kosova u NATO-u, američka vojna podrška i sigurnosna zavisnost od Washingtona mogli bi postati mnogo složenija pitanja. Za Prištinu to znači da evropska dimenzija sigurnosne politike više ne može biti sporedna: ona bi u narednim godinama mogla postati jedan od ključnih oslonaca kosovske stabilnosti.
