Novi pokušaj pronalaska izlaza iz rata u Ukrajini počinje 10. novembra u Abu Dhabiju, gdje će se tokom dva dana sastati delegacije Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država. U središtu razgovora bit će sigurnosna jamstva, teritorijalna pitanja i mogućnosti postizanja mirovnog sporazuma. Riječ je o prvom trilateralnom susretu ovog formata od februara, ali već prije njegovog početka postalo je jasno da postoji ozbiljan spor i oko toga ko uopće ima pravo učestvovati u razgovorima.
Evropska unija najavila je dolazak svojih predstavnika, uz delegacije Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, Moskva se protivi njihovom uključivanju u pregovarački proces, što otvara pitanje hoće li evropski zvaničnici imati ikakav neposredan utjecaj na razgovore ili će biti ograničeni na odvojene konsultacije s Washingtonom i Kijevom.
Moskva pokušava isključiti Evropu
Kremlj je jasno stavio do znanja da ne želi evropske predstavnike za glavnim pregovaračkim stolom. Jurij Ušakov, savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina za vanjsku politiku, poručio je da ih niko neće pozvati na pregovore i da neće imati pristup prostoriji u kojoj će razgovarati ruska, ukrajinska i američka delegacija.
Sličnu poruku uputio je i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Prema njegovim riječima, Moskva ne predviđa evropsko učešće u ovoj fazi, dok bi komunikacija između evropskih država, Ukrajine i SAD-a mogla biti organizirana kroz zasebne kanale.
Ipak, Peskov je ostavio prostor za kasnije uključivanje Evrope, uz obrazloženje da se razgovori ne tiču samo završetka rata nego i budućeg sigurnosnog poretka na kontinentu.
Takav stav Moskve nije samo proceduralno pitanje. Isključivanje evropskih država omogućilo bi Rusiji da pregovore svede na direktan odnos s Washingtonom i Kijevom, dok bi evropske zemlje, iako neposredno zainteresirane za ishod rata i buduću sigurnost kontinenta, ostale izvan ključnog procesa odlučivanja.
Evropsko prisustvo bez garancije utjecaja
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je da će EU ipak imati predstavnike u Abu Dhabiju, zajedno s partnerskim državama. Prema dostupnim informacijama, Evropska komisija i Evropsko vijeće šalju zajedničku delegaciju koju će predvoditi Bjoern Seibert, šef kabineta von der Leyen, i Anna-Maria Boura, glavna vanjskopolitička savjetnica predsjednika Evropskog vijeća Antónija Coste.
Dolazak su potvrdili i predstavnici Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot najavio je da će njegova zemlja biti zastupljena u Abu Dhabiju, dok se očekuje i prisustvo predstavnika NATO-a.
Međutim, fizičko prisustvo evropskih delegacija ne znači da će one učestvovati u trilateralnim pregovorima. Zasad je izvjesnije da će razgovarati odvojeno s američkim i ukrajinskim zvaničnicima. Hoće li doći i do neposrednog susreta s ruskom delegacijom, ostaje nepoznato.
Pregovaračke delegacije i suprotstavljeni zahtjevi
Ruski tim predvodit će Vladimir Medinski, bliski Putinov saradnik i bivši ministar kulture, koji je učestvovao i u ranijim rundama pregovora. U delegaciji će biti i zamjenici ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, šef ruske vojne obavještajne službe Igor Kostjukov te predstavnici Glavnog štaba ruske vojske.
Ukrajinsku delegaciju predvodit će Rustem Umerov, a među njenim članovima bit će i Kirilo Budanov, David Arahamija, Sergij Kislica i Andrij Hnatov. Sjedinjene Države predstavljat će specijalni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Iako se pregovori formalno nastavljaju, suštinske pozicije Moskve i Kijeva ostaju duboko suprotstavljene.
Putin zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri regije koje je Rusija jednostrano proglasila svojim teritorijem, iako ih nije uspjela u potpunosti osvojiti. Moskva također traži odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u i ograničavanje njenih vojnih kapaciteta.
Kijev odbacuje takve zahtjeve, smatrajući da bi predaja teritorija koji Rusija nije osvojila i slabljenje ukrajinske vojske značili stvaranje uslova za novu agresiju. Ukrajina insistira na prekidu vatre kao početnoj tački mirovnog procesa, dok Moskva traži sveobuhvatan politički dogovor prije obustave borbi.
Sigurnosna jamstva kao ključno pitanje
Jedno od najtežih pitanja bit će način na koji bi Ukrajina nakon eventualnog mirovnog sporazuma mogla biti zaštićena od nove ruske agresije.
Zelenski traži čvrsta jamstva zapadnih saveznika, po snazi uporediva s članom 5. NATO-a, koji predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez. Suština ukrajinskog zahtjeva jeste da eventualni sporazum ne ostane samo političko obećanje, nego da podrazumijeva konkretne obaveze SAD-a i evropskih država u slučaju novog napada.
Moskva, s druge strane, zahtijeva vlastita sigurnosna jamstva i protivi se raspoređivanju evropskih vojnih snaga u Ukrajini nakon postizanja sporazuma. Time se pitanje buduće sigurnosti pretvara u jedan od najdubljih sporova između dvije strane, ali i u test jedinstva zapadnih saveznika.
Trumpov optimizam i stvarnost na terenu
Donald Trump posljednjih dana šalje optimistične poruke o mogućnosti završetka rata. U intervjuu za emisiju „60 Minutes“ na CBS-u izjavio je da su Moskva i Kijev blizu dogovora, uz naznaku da bi mirovni sporazum mogao podrazumijevati i promjene ukrajinskih granica. Govorio je i o mogućnosti šireg sporazuma koji bi obuhvatio budući sigurnosni poredak Evrope.
Američki državni sekretar Marco Rubio potvrdio je da je ostvaren određeni napredak u razgovorima o sigurnosnim jamstvima za period nakon rata, ali je naglasio da konačan dogovor još nije postignut.
Optimistične najave iz Washingtona zasad nemaju odgovarajuće uporište u stavovima zaraćenih strana. Moskva i dalje insistira na teritorijalnim i vojnim ustupcima koje Kijev smatra neprihvatljivim, dok Ukrajina traži garancije koje bi spriječile ponavljanje agresije.
U međuvremenu, rat se nastavlja duž približno 1.200 kilometara duge linije fronta. Rusija je pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dodatno ugrožavajući snabdijevanje električnom energijom uoči zime.
Određeni humanitarni pomak ostvaren je prošlog mjeseca, kada je uz posredovanje američke prve dame Melanije Trump dogovoreno kratkotrajno lokalno primirje na području okupiranog grada Oleški na jugu Ukrajine. Ono je omogućilo evakuaciju dijela stanovništva i dostavu humanitarne pomoći, ali nije preraslo u širi prekid neprijateljstava.
Zbog toga će pregovori u Abu Dhabiju biti važan test stvarnih namjera Moskve, Kijeva i Washingtona. Ipak, njihova uspješnost neće se mjeriti optimističnim izjavama niti brojem održanih sastanaka, nego spremnošću strana da odustanu od zahtjeva koji su dosad onemogućavali bilo kakav održiv dogovor. Posebno ostaje otvoreno pitanje hoće li Evropa, čija je sigurnost neposredno povezana s ishodom rata, biti uključena u odlučivanje o vlastitoj budućnosti.
