Promjena političkog odnosa snaga u Srbiji već proizvodi prve ozbiljne posljedice unutar državnog aparata. Samo dvije sedmice nakon izbornog poraza Srpske napredne stranke, policija i tužilaštva pokrenuli su niz postupaka protiv osoba koje se sumnjiče za korupciju, zloupotrebu položaja, izborne manipulacije i nasilje nad demonstrantima. Među uhapšenima su policijski službenici, uključujući i visoke rukovodioce, ali i ljudi iz drugih dijelova državnog sistema i poslovnog sektora.
Posebno je značajno što se pojedini slučajevi odnose na policijsko nasilje nad studentima tokom antivladinih protesta, o kojem se mjesecima govorilo bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. Hapšenja su uslijedila nakon što je 25. oktobra na izborima poražena vlast koja je Srbijom upravljala 14 godina.
Studentska lista, nastala iz dvogodišnjeg protestnog pokreta, osvojila je 140 poslaničkih mandata, dok je lista Aleksandra Vučića i SNS-a dobila 103. Borba protiv korupcije i kriminala, kao i zahtjev da državne institucije konačno počnu raditi nezavisno od političkih centara moći, bili su među ključnim obećanjima pobjedničkog pokreta.
Zanimljivo je da se institucionalni zaokret događa prije nego što je nova vlast uopće preuzela dužnost. To otvara pitanje koliko su raniji zastoji u radu pravosuđa i policije bili posljedica političkog pritiska, a koliko nedostatka dokaza i institucionalne volje.
Predmeti koji su godinama čekali na postupanje
Dva dana nakon izbora Vrhovno javno tužilaštvo formiralo je komisiju od pet članova koja treba provjeriti zakonitost i djelotvornost rada svih 87 javnih tužilaštava u Srbiji. U koordinaciji s tom komisijom pokrenuto je nekoliko važnih postupaka, među njima i istraga o policijskom zlostavljanju demonstranata u augustu 2025. godine.
Vrhovni javni tužilac Goran Ilić, koji predvodi komisiju, tvrdi da su u dosadašnjem radu otkrivene opstrukcije na različitim nivoima pravosudnog i sigurnosnog sistema. Prema njegovim riječima, pojedini predmeti nisu procesuirani zbog postupanja policije, ali i samih tužilaca i sudova.
Ilić je ocijenio da je unutar tužilaštava sada stvorena atmosfera u kojoj se krivično gonjenje može provoditi bez obzira na položaj osumnjičenih i njihovu povezanost s prethodnom vlašću. Njegova je namjera, kako je naveo, da se takva praksa nastavi i nakon formiranja nove vlade.
Upravo je to jedan od ključnih testova za Srbiju nakon izbornog preokreta: hoće li se procesuiranje odgovornih nastaviti kao institucionalna praksa ili će zavisiti od trenutnog političkog odnosa snaga.
Policijsko nasilje nad studentima ponovo pred tužilaštvom
Među najznačajnijim slučajevima nalazi se istraga o zlostavljanju studenata i drugih građana u garaži Vlade Srbije 14. augusta 2025. godine, nakon antivladinog protesta u Beogradu.
Deset bivših i sadašnjih pripadnika Jedinice za obezbjeđivanje određenih ličnosti i objekata našlo se pod istragom zbog sumnje da su primjenom sile i prijetnji nanosili teške fizičke i psihičke patnje privedenim osobama, pokušavajući od njih iznuditi informacije i zastrašiti ih. Među osumnjičenima je i Marko Kričak, nekadašnji načelnik ove jedinice, a sada načelnik Uprave kriminalističke policije. U pritvoru je i Igor Žmirić, koji je u vrijeme događaja bio pomoćnik komandanta jedinice, a kasnije postao komandant Specijalne antiterorističke jedinice.
Slučaj ima i posebnu težinu zbog svjedočenja studentice Nikoline Sinđelić, koja je Krička optužila za policijsku brutalnost i prijetnje silovanjem. Nakon novih hapšenja izjavila je da napokon može mirnije spavati. Ipak, uz olakšanje zbog pokretanja postupka, ostaje i nevjerica da su osumnjičeni tek sada privedeni.
Student Dušan Cvetković, koji je također odveden u garažu Vlade Srbije i tvrdi da je pretučen, hapšenja vidi kao dokaz da institucije mogu funkcionisati čak i prije formalne promjene vlasti. Prema njegovom mišljenju, presudno je bilo to što je SNS izgubio izbore i što su nestali politički pritisci koji su ranije sprečavali postupanje.
Razmjere opstrukcije u ovom predmetu dodatno ilustrira postupanje državnih organa prema dokazima. Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu navelo je da mu Generalni sekretarijat Vlade i Uprava za zajedničke poslove republičkih organa nisu dostavili snimke nadzornih kamera iz garaže. Tužilaštvo je 1. oktobra 2025. obaviješteno da snimci više nisu dostupni jer se brišu nakon 30 dana, iako je njihovo pribavljanje zatraženo šest dana nakon događaja.
Tužilaštvo je ocijenilo da su nadležni organi očigledno čekali da istekne rok čuvanja snimaka, čime je onemogućeno pribavljanje važnog dokaza. Problemi su zabilježeni i u saradnji sa Sektorom unutrašnje kontrole MUP-a, koji je tek nakon više urgencija dostavio izvještaj o izjavama policijskih službenika, ali bez odgovora na ključna pitanja: ko je naredio intervenciju i jesu li policajci nakon nje sačinili izvještaj o upotrebi sile.
Otvaraju se i drugi slučajevi policijskog nasilja i korupcije
Nova hapšenja nisu ograničena na postupanje policije prema demonstrantima. Nakon gotovo dvije godine privedeno je i osam policijskih službenika Uprave kriminalističke policije zbog sumnje da su zlostavljali i mučili Dalibora Dragijevića, koji je preminuo u policijskim prostorijama u Boru 7. aprila 2024. godine.
Dragijević je bio osumnjičen da je pomogao svom bratu Dejanu u premještanju tijela dvogodišnje Danke Ilić, za čije su ubistvo optuženi Dejan Dragijević i Srđan Janković. Tijelo djevojčice nikada nije pronađeno, a slučaj još nije dobio sudski epilog.
Prema dostupnim informacijama, Više javno tužilaštvo u Nišu ranije je izdavalo naloge za hapšenje policajaca osumnjičenih u slučaju Dragijevićeve smrti, ali Sektor unutrašnje kontrole MUP-a nije postupao po njima. Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na pitanje zbog čega se to dogodilo.
U nizu novih postupaka našli su se i upravnik Kazneno-popravnog zavoda Zabela, osumnjičen za davanje i primanje mita u vezi s glasanjem, te direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, kojeg se tereti za prenos i konverziju imovine vrijedne najmanje 650.000 eura, za koju je navodno znao da potiče iz kriminalnih aktivnosti.
U pritvoru se našao i vlasnik Alta banke Davor Macura, osumnjičen za iznošenje više od 380 miliona eura iz trezora banke. Banci je oduzeta dozvola za rad, nakon čega je pokrenut stečajni postupak. Zbog sumnji na zloupotrebu službenog položaja priveden je i pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, dok se načelnik Gradske uprave za privredu Novog Sada tereti za nesavjestan rad u službi.
Istrage koje zadiru u najosjetljivije političke slučajeve
Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva provjerava i predmete koji su tokom prethodne vlasti izazivali velike političke i društvene kontroverze. Među njima su slučajevi poznati kao „zvučni top“ i „Rektorat“.
Posebnu pažnju javnosti izazvao je protest održan 15. marta 2025. u Beogradu, kada se hiljade demonstranata iznenada počelo povlačiti s ulice zbog snažnog i neobičnog zvuka i vibracija. Brojni učesnici protesta zatražili su ljekarsku pomoć, dok su vlasti, uz pomoć ruske Federalne službe sigurnosti, odbacivale tvrdnje da je upotrijebljeno nedozvoljeno zvučno oružje.
Istraga o tom događaju dugo nije dala odgovore. Sada je, prema potvrdi vrhovnog javnog tužioca Ilića, i taj predmet u fokusu komisije koja provjerava rad tužilaštava.
Promjena vlasti još nije završena promjena institucija
Predsjednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUKOM) Katarina Golubović smatra da je ubrzanje postupaka rezultat uvjerenja dijela ljudi unutar institucija da se konačno mora odgovoriti na zahtjeve studentskog pokreta. Istovremeno, upozorava da se dio institucionalnih aktera možda nastoji svrstati uz novu političku realnost.
Golubović ocjenjuje da je izvršna vlast ranije koristila svoje poluge utjecaja kako bi opstruirala rad pojedinih tužilaca, ali da je izborni poraz SNS-a oslabio takav mehanizam pritiska. Zbog toga bi, smatra, postupanje pojedinih tužilaca u prethodnom periodu moralo biti predmet disciplinskog preispitivanja.
Međutim, ona upozorava da pravda ne smije postati instrument političke osvete. Cilj mora biti zakonito i nepristrasno procesuiranje odgovornih, uz uvjeravanje javnosti da se ne provodi revolucionarna pravda, nego postupci na koje građani čekaju godinama.
Upravo je taj zahtjev posebno važan u trenutku kada se otvaraju predmeti protiv ljudi koji su do jučer imali značajne pozicije u policiji, pravosuđu, državnoj upravi i finansijskom sektoru.
Predstavnici Studentske liste već su zatražili od vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac da tužilaštva hitno, nepristrasno i zakonito postupaju u predmetima od javnog interesa. Zatražili su i ostavke čelnih ljudi Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Nenada Stefanovića i Miodraga Markovića, optužujući ih za selektivno postupanje i narušavanje povjerenja građana u pravosuđe.
I sama Dolovac ranije je bila izložena kritikama zbog šutnje i izostanka reakcija u osjetljivim slučajevima. Nakon izbora, međutim, ocijenila je da su uklonjene političke i institucionalne prepreke za rad tužilaštava.
Ostaje da se vidi hoće li se najavljeni zaokret pretvoriti u trajnu promjenu načina funkcionisanja države. Hapšenja pokazuju da su predmeti koji su dugo bili blokirani ipak mogli biti pokrenuti. Ali stvarna obnova povjerenja neće se mjeriti brojem privedenih, nego time hoće li istrage biti dovedene do kraja, hoće li odgovorni biti procesuirani bez obzira na političku pripadnost i hoće li institucije ubuduće raditi nezavisno od toga ko je na vlasti.
SRBIJA: Tužilaštva pokrenula postupke zbog sumnji u uništavanje službene dokumentacije
