Evropska komisija priprema novu strategiju proširenja Evropske unije kojom bi budućim članicama u prvim godinama nakon pristupanja mogla biti ograničena pojedina prava, uključujući mogućnost blokiranja određenih odluka.
Istovremeno, Brisel planira širu primjenu odlučivanja kvalificiranom većinom umjesto dosadašnjeg principa jednoglasnosti, uključujući pojedine faze procesa proširenja.
Prema nacrtu dokumenta u koji je imao uvid RSE, cilj predloženih promjena jeste spriječiti da prijem novih članica dodatno uspori odlučivanje u EU, ali i osigurati mehanizme kojima bi se Unija mogla zaštititi u slučaju da nova članica nakon pristupanja odstupi od preuzetih obaveza.
Evropska komisija strategiju treba usvojiti i objaviti 7. oktobra.
Ograničavanje prava novih članica
Jedan od najosjetljivijih prijedloga odnosi se na pravo veta.
Prema nacrtu, buduće članice mogle bi se unaprijed obavezati da određeno vrijeme neće blokirati odluke Vijeća EU i Evropskog vijeća u oblastima za koje je potrebna jednoglasnost. To bi se prvenstveno odnosilo na institucionalna pitanja i odluke povezane s daljnjim proširenjem Unije.
Mehanizam bi bio definiran posebnom zajedničkom deklaracijom koja bi se usvajala prije potpisivanja pristupnog sporazuma.
Istovremeno, EU bi se obavezala da razmotri zahtjev nove članice ukoliko ona određenu odluku ospori pozivajući se na svoje suštinske nacionalne interese.
Drugim riječima, buduće članstvo ne bi nužno značilo da nova država odmah dobija sva prava koja trenutno imaju članice EU.
Bruxelles želi snažnije zaštitne mehanizme
Evropska komisija planira uvesti i dodatne mehanizme za slučaj ozbiljnog nazadovanja nove članice nakon pristupanja.
Jedan od njih odnosio bi se na zaštitu budžeta EU. Komisija bi u ograničenom periodu nakon prijema mogla predložiti proporcionalne mjere ukoliko utvrdi ozbiljan rizik da problemi s vladavinom prava ugrožavaju upravljanje evropskim novcem ili finansijske interese Unije.
Drugi mehanizam odnosio bi se na posebno ozbiljna kršenja temeljnih obaveza članstva. U takvom slučaju Vijeće EU moglo bi usvojiti mjere koje bi uključivale i privremenu suspenziju određenih prava koja proizlaze iz članstva.
Komisija želi dodatno pojačati i postojeće mehanizme protiv nazadovanja u oblastima vladavine prava, demokratije i osnovnih prava.
Mijenja se i način odlučivanja
Reforma se ne bi odnosila samo na buduće članice.
Evropska komisija zalaže se za širu upotrebu kvalificirane većine, posebno u pojedinim međufazama pristupnog procesa. Prema nacrtu, takav način odlučivanja mogao bi se koristiti prilikom otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja, dok bi konačna odluka o prijemu nove članice i dalje zahtijevala jednoglasnost država članica.
Komisija također predlaže mogućnost snažnije saradnje grupa država članica kada nije moguće postići jednoglasje.
Jedna od predloženih institucionalnih promjena odnosi se i na Evropsku komisiju. Broj evropskih komesara više ne bi nužno odgovarao broju država članica. Komisija predlaže da njihov broj bude ograničen na dvije trećine ukupnog broja članica, uz sistem ravnopravne rotacije.
EU se priprema za novo proširenje
Rasprava o promjeni pravila traje mjesecima. Države članice već su iznosile različite prijedloge o tome kako Uniju pripremiti za prijem novih država, od postepene integracije do različitih oblika članstva prije punopravnog pristupanja.
Zajednički problem koji se pritom sve češće ističe jeste mogućnost da pojedinačna država članica korištenjem veta blokira odluke cijele Unije.
Ipak, za promjenu pravila odlučivanja konačnu riječ imaju države članice, a za niz ključnih institucionalnih promjena potrebna je njihova jednoglasna saglasnost.
Ko napreduje prema članstvu?
Evropska komisija trebala bi u okviru šireg paketa proširenja objaviti i pojedinačne mape puta za neke od država koje pregovaraju o članstvu.
U procesu proširenja trenutno se nalazi deset država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo, Turska i Ukrajina.
Prema informacijama do kojih je došao RSE, posebne mape puta najvjerovatnije će biti pripremljene za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju, koje trenutno najviše napreduju u pristupnom procesu.
Nova strategija tako bi mogla označiti važnu promjenu u načinu na koji EU zamišlja buduće proširenje: kandidati bi morali ispuniti stroge kriterije prije ulaska, ali ni nakon članstva ne bi nužno odmah dobili sva prava koja danas imaju države članice.
