Ministri vanjskih poslova Evropske unije održaće 11. avgusta hitnu video-konferenciju s ciljem usaglašavanja strategije pred ključni sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini. Brisel nastoji osigurati da Kijev dobije centralnu ulogu na samitu, zakazanom za 15. avgust na Aljasci, uprkos sve glasnijim signalima iz Washingtona da mirovni dogovor može uključivati ustupanje teritorije Rusiji.
Na sastanku će učestvovati i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga. Evropski lideri – uključujući čelnike Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Britanije i Finske, te predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen – u zajedničkoj izjavi poručili su:
„Put ka miru u Ukrajini ne može se krojiti bez Ukrajine“, pozivajući Trumpa da poveća pritisak na Moskvu.
Trump je 8. avgusta otvoreno spomenuo mogućnost „razmjene teritorija“ – ideju koja je izazvala oštre reakcije Kijeva i evropskih saveznika. „Vratićemo nešto nazad, a nešto ćemo zamijeniti… Biće razmjena na korist obje strane“, rekao je u Bijeloj kući, ne iznoseći detalje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je bilo kakve ustupke okupatoru. „Kraj rata mora biti pravedan. Zahvalan sam svima koji stoje uz Ukrajinu i brane vitalne interese naših evropskih nacija“, poručio je 10. avgusta, dodajući da Kijev „u potpunosti podržava“ stavove svojih saveznika. U večernjem obraćanju istog dana optužio je Moskvu da pokušava prevariti Sjedinjene Države.
Evropski zvaničnici već su iznijeli kontra-prijedlog američkom timu, tražeći da prekid vatre bude prvi korak, a svaka eventualna teritorijalna razmjena isključivo uz obostrani pristanak i čvrste sigurnosne garancije za Ukrajinu. Prema izvještaju Wall Street Journala, prijedlog je predstavljen 9. avgusta potpredsjedniku SAD-a JD Vanceu tokom sastanka s ukrajinskim i evropskim predstavnicima kod Londona.
Paralelno, Nordijsko-baltička grupa 8 – Danska, Estonija, Finska, Island, Latvija, Litvanija, Norveška i Švedska – poručila je da „međunarodne granice ne smiju biti mijenjane silom“ te da se mir može postići jedino povećanim pritiskom na Rusiju.
Dok diplomatija pokušava pronaći put naprijed, borbe ne jenjavaju. U zoru 11. avgusta ruski udari pogodili su Dnjepropetrovsk, Sumi i Zaporižje, dok su ukrajinski dronovi gađali ciljeve duboko u Rusiji. Kijev tvrdi da je oborio 59 od 71 lansiranog drona „Šahed“, ali 12 ih je pogodilo šest lokacija. U Arzamasu, u Nižnjenovgorodskoj oblasti, napad ukrajinskog drona na industrijski objekt ubio je jednog radnika i ranio dvojicu.
Rat, koji traje već 41 mjesec, prerastao je u najveći kopneni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa stotinama hiljada žrtava i ogromnim razaranjima. Kako se pregovori približavaju, linije fronta ostaju jednako smrtonosne, a diplomatski ulozi – nikad viši.
MIR BEZ UKRAJINE NEMA SMISLA: Evropa odbacuje Trumpovu razmjenu teritorija
