Evropska unija ulazi u novu fazu politike proširenja, a Crna Gora postaje testni slučaj tog zaokreta. Ambasadori država članica Evropske unije odlučili su formirati posebnu radnu grupu koja će započeti izradu pristupnog sporazuma – dokumenta koji će po prvi put sadržavati dodatne zaštitne mehanizme.
Ovaj potez signalizira promjenu paradigme: proširenje više nije samo pitanje ispunjavanja kriterija, već i trajnog nadzora nakon ulaska u članstvo. Kako je ranije naglasila evropska komesarka Marta Kos, novi mehanizmi trebaju spriječiti nazadovanje u ključnim oblastima poput demokratije i vladavine prava.
Za razliku od dosadašnje prakse, gdje su države nakon prijema u Uniju faktički izlazile iz režima stroge kontrole, novi model uvodi mogućnost kontinuiranog aktiviranja zaštitnih mjera ukoliko dođe do institucionalnog ili političkog regresiranja. Cilj je očuvanje povjerenja unutar Unije i kredibiliteta samog procesa proširenja.
DRAGAN BURSAĆ: I šta kaže Joanikije, smije li Crna Gora u EU?
Crna Gora se i dalje smatra najizglednijim kandidatom za naredno članstvo, s ambicijom da pregovore zaključi do kraja godine. Međutim, uprkos ranijem napretku, dinamika reformi je usporena – od 33 pregovaračka poglavlja privremeno je zatvoreno 14, dok preostalih 19 ostaje ključni izazov.
U suštini, Brisel šalje jasnu poruku: članstvo više nije jednokratan cilj, već dugoročna obaveza. Crna Gora bi tako mogla postati prva država koja ulazi u EU pod režimom pojačanog nadzora – modelom koji će vjerovatno oblikovati buduća proširenja na Zapadnom Balkanu.
AKO CRNA GORA ODRŽI TEMPO REFORMI: EU spremna da počne izradu sporazuma o pristupanju
