Vazduhoplovni zavod „Orao“ iz Bijeljine mogao bi ponovo poslovati s Rusijom, nakon što su predstavnici vlasti Republike Srpske iz Moskve donijeli načelnu saglasnost za pokretanje saradnje.
Informaciju je nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom saopćio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji se nalazi pod pravosudnom zabranom kandidiranja, ali i dalje predvodi vladajuću stranku u Republici Srpskoj.
„Složili smo se s tim da to uradimo, a ruska strana će nama predložiti određene mogućnosti“, rekao je Dodik nakon razgovora s Putinom.
Premijer Republike Srpske Savo Minić potvrdio je da je iz Moskve stigla „načelna saglasnost“ za početak realizacije saradnje. Konkretni detalji, međutim, zasad nisu objavljeni.
„Orao“ se bavi remontom i trgovinom avionskim motorima, uključujući motore za vojne avione, zbog čega bi eventualni aranžman s ruskom stranom imao i širi politički i sigurnosni značaj.
Najava dolazi u trenutku kada rat u Ukrajini ulazi u petu godinu, dok su Evropska unija i druge zapadne zemlje uvele široke sankcije Rusiji. Bosna i Hercegovina se, međutim, nije uspjela usaglasiti o uvođenju sankcija Moskvi.
Privatni partner ranije negirao saradnju s Rusijom
Posebnu pažnju izaziva činjenica da je Republika Srpska nekoliko mjeseci prije ove najave prodala 30 posto akcija „Orla“ konzorciju predvođenom beogradskim Glotecom.
Vlada RS tada je saopćila da se novi suvlasnik obavezao preuzeti dugove kompanije i investirati u njenu proizvodnju. Glotec je, prema podacima Vlade RS, već ranije bio jedan od najvažnijih poslovnih partnera „Orla“, preko kojeg se ostvaruje oko 60 posto prihoda zavoda.
Međutim, direktor Gloteca Stefan Vukićević u junu je izričito odbacio mogućnost saradnje „Orla“ s Rusijom.
„Posebno je opasno dovoditi Glotec ili Orao u bilo kakvu, a potpuno neosnovanu, vezu sa Rusijom. U trenutnom geopolitičkom okruženju samo pominjanje takvog nečega može da ugrozi poslovanje firmi“, izjavio je tada Vukićević za Radio Slobodna Evropa.
Nakon Dodikove najave, RSE je od Gloteca zatražio objašnjenje o tome šta bi novi aranžman s Rusijom konkretno značio. Do objave teksta odgovor nije stigao.
Dodik je, međutim, poručio da će saradnja biti realizirana bez obzira na stav manjinskog ili većinskog vlasnika.
„Naši stručnjaci će otići dogovarati, pregovarati i mi ćemo to napraviti. Svidjelo se to manjinskom ili većinskom vlasniku. To će tako biti“, rekao je.
Mogući problem sa sankcijama
Vojni analitičar Hamza Višća ocjenjuje da bi eventualna saradnja s Rusijom bila problematična u kontekstu međunarodnih sankcija i evropske vanjske politike.
„Protivno je međunarodnoj politici i vanjskoj politici Evropske unije koju mi kao kandidat za ulazak u Evropsku uniju moramo već sada poštovati“, rekao je Višća.
Podsjetio je i na raniji slučaj „Orla“, koji je početkom 2000-ih bio predmet istrage zbog izvoza vojne opreme i dijelova u Irak, tada pod međunarodnim sankcijama i embargom na oružje. Više rukovodilaca kompanije kasnije je pravosnažno osuđeno.
Višća smatra da interes Rusije za vojnu industriju u BiH nije neočekivan, s obzirom na potrebu za kapacitetima koji mogu pružati usluge ili proizvoditi opremu relevantnu za savremene oružane sukobe. Istovremeno očekuje da bi evropske institucije mogle reagirati ukoliko saradnja bude konkretizirana.
„Orao“ već ima iskustvo s ruskom tehnologijom
Bijeljinski zavod ima dugu historiju rada na motorima sovjetskog porijekla. Kompanija je, između ostalog, remontirala motore R13-300 i R25-300 koji su ugrađivani u avione MiG-21.
„Orao“ je 2019. godine pregovarao i s ruskom državnom korporacijom Rostek o mogućnosti dobijanja licenci za remont savremenijih ruskih avionskih motora. Do konkretnog sporazuma tada nije došlo.
Nakon ulaska Gloteca u vlasničku strukturu, poslovni plan kompanije usmjeren je prvenstveno prema zapadnoj tehnologiji. Iz Gloteca su ranije naveli da najveći dio prihoda „Orla“ dolazi od remonta motora britanskog porijekla – Viper, Orpheus i Dart – te da se planira razvoj programa za motore M250, PT6, Adour i Gnome, proizvođača Rolls-Royce i Pratt & Whitney.
„Glotec se ne bavi istočnim tehnologijama i svoje poslovanje zasniva isključivo na motorima zapadne tehnologije“, navela je kompanija u odgovoru RSE-u iz juna ove godine.
U međuvremenu, „Orao“ je razvio saradnju i s indijskom državnom kompanijom Hindustan Aeronautics Limited (HAL), koja radi za indijski vojni sektor.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje kako bi eventualni novi aranžman s Rusijom bio uklopljen u postojeću poslovnu strategiju „Orla“, ali i u međunarodne obaveze i sankcioni režim prema Moskvi.
Za sada su iz Moskve potvrđene samo političke najave i načelna saglasnost. Šta bi se konkretno remontiralo, koje bi tehnologije bile uključene i pod kojim uslovima, još nije objavljeno.
