Američki državni sekretar Marco Rubio ove sedmice dolazi u Evropu kako bi predvodio delegaciju Sjedinjenih Država na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, u trenutku kada su odnosi Washingtona i evropskih saveznika opterećeni ozbiljnim nesuglasicama oko sigurnosti, trgovine i buduće uloge NATO-a.
Konferencija u Minhenu, koja se održava od 13. do 15. februara, dolazi u osjetljivoj fazi rata u Ukrajini, koji ulazi u petu godinu, ali i u kontekstu rastućih napetosti s Iranom. Ipak, u fokusu neće biti samo globalne krize, već i pitanje povjerenja unutar samog Zapada.
Rubijeva posjeta ne završava u Njemačkoj. Nastavak turneje kroz Slovačku i Mađarsku signalizira pojačan interes Washingtona za Centralnu Evropu, regiju koja sve češće postaje linija razdvajanja između američkih sigurnosnih očekivanja i evropskih političkih dilema. U Bratislavi će razgovori biti usmjereni na regionalnu bezbjednost i nuklearnu energiju, dok će u Budimpešti fokus biti na bilateralnim odnosima i mirovnim inicijativama.
Posebnu pažnju privući će Rubijevo obraćanje u Minhenu 14. februara, naročito nakon prošlogodišnje konferencije na kojoj je govor tadašnjeg potpredsjednika JD Vancea izazvao duboko nezadovoljstvo u evropskim krugovima. Optužbe o gušenju slobode govora i lošem upravljanju migracijama ostavile su trajne posljedice u odnosima s Bruxellesom.
Te tenzije odražene su i u najnovijem izvještaju Minhenske sigurnosne konferencije, koji upozorava da Evropa ulazi u „produženu eru konfrontacije“, prvenstveno zbog ruske agresije, ali i zbog promjena unutar samog zapadnog saveza. Autori izvještaja ukazuju na duboku promjenu američkog pristupa savezništvima, uz upozorenje da bi transakcijski dogovori mogli potisnuti saradnju zasnovanu na pravilima i vrijednostima.
Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker odbacuje takva tumačenja, tvrdeći da Washington ne ruši postojeći poredak, već ga „preusmjerava“. Prema njegovim riječima, insistiranje da evropske zemlje povećaju vojnu potrošnju nema za cilj slabljenje saveza, već jačanje njegovih realnih kapaciteta.
Ipak, jaz između zvanične američke retorike i političkih signala koje evropski saveznici percipiraju ostaje dubok. Upravo tu se, prema ocjenama diplomata, nalazi ključni izazov Rubijeve posjete: ublažiti sumnje da SAD redefinira savezništva na način koji bi Evropu ostavio strateški nesigurnom.
Bivši američki diplomat Daniel Fried upozorava da evropska zabrinutost ne smije prerasti u pasivnost. Umjesto lamentiranja nad američkom politikom, smatra on, Evropa mora ponuditi konkretne odgovore — poput povećanja vojnih kapaciteta, što je već viđeno na NATO samitu u Hagu.
U središtu spora, zaključuje Fried, nije pitanje da li se SAD povlače, već kako redefinišu svoju ulogu. Razlika između „preusmjeravanja“ i „napuštanja“ saveza mogla bi se pokazati presudnom — a Minhen će biti mjesto na kojem će se ta razlika prvi put ozbiljno testirati.
MINHENSKA SIGURNOSNA KONFERENCIJA: Velike nade i visoki ulozi za Ukrajinu
