Evropska unija pojačava sigurnosnu i odbrambenu saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana, ali istovremeno od regionalnih lidera traži mnogo jasnije političko svrstavanje uz evropsku vanjsku politiku i vrijednosti.
Na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU u Briselu, evropski šefovi diplomatije razgovarali su sa predstavnicima šest zemalja regiona o jačanju zajedničke sigurnosti u trenutku rastućih geopolitičkih tenzija, ruskog uticaja i hibridnih prijetnji na Balkanu.
Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas poručila je da je Evropska unija spremna dodatno pomoći regionu kroz borbu protiv dezinformacija, hibridnih napada i jačanje odbrambenih kapaciteta, uključujući veće korištenje Evropskog mirovnog instrumenta.
Međutim, iz Brisela je istovremeno stiglo i upozorenje da evropska podrška podrazumijeva političku lojalnost zajedničkim evropskim pozicijama.
„U ovim geopolitičkim okolnostima usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom nije puka formalnost, nego pokazuje da li na svijet gledamo na isti način“, poručila je Kallas nakon sastanka.
Brisel indirektno upozorio Srbiju
Iako evropski zvaničnici nisu direktno imenovali nijednu državu, poruke iz Brisela jasno se odnose prije svega na zemlje koje i dalje odbijaju potpuno usklađivanje sa sankcijama protiv Rusije i politikom EU prema Moskvi.
Kallas je otvoreno priznala da među državama Zapadnog Balkana postoje ozbiljne razlike u odnosu prema ključnim međunarodnim pitanjima, što se direktno odražava na nivo njihove usklađenosti sa evropskom vanjskom politikom.
Time je Evropska unija još jednom signalizirala da će pitanje odnosa prema Rusiji i globalnim krizama postajati jedno od ključnih političkih mjerila za daljnji evropski put regiona.
EU nudi sigurnosnu podršku, ali traži političku disciplinu
Sastanak u Briselu pokazao je da EU Balkan sve više posmatra i kroz sigurnosnu prizmu, posebno zbog straha od ruskog uticaja, destabilizacije regiona i širenja dezinformacijskih mreža.
Brisel zato želi snažnije uključiti zemlje regiona u evropski sigurnosni okvir, ali uz jasnu poruku da partnerstvo ne može biti jednostrano.
Uz sigurnosnu saradnju, od država Zapadnog Balkana očekuju se nastavak reformi, jačanje vladavine prava i političko usklađivanje sa strateškim interesima Evropske unije.
Drugim riječima, evropski zvaničnici sve otvorenije poručuju da više nije dovoljno deklarativno govoriti o evropskom putu – već da će se od država regiona tražiti konkretno geopolitičko opredjeljenje.
DODIK NAKON SASTANKA S PUTINOM: Moskva sprema udar na Schmidta u Vijeću sigurnosti UN-a
