21.9 C
Mostar

ROBERT MILES I “CHILDREN”: Kako je bol djece iz Bosne stvorila svjetski hit

Navršava se još jedna godišnjica smrti Roberta Milesa, vizionara čije je stvaralaštvo redefiniralo granice elektronske muzike devedesetih godina.

Roberto Concina, kako mu je bilo pravo ime, preminuo je 9. maja 2017. godine na Ibizi, ostavivši iza sebe opus koji je daleko prevazišao okvire klupske zabave, prenosi Stav.

Njegova smrt u 47. godini označila je kraj jedne ere, ali je istovremeno učvrstila status umjetnika koji je u digitalno doba uspio unijeti rijetku dozu humanosti i autentične emocije.

“Children”

Iako je njegova karijera obuhvatala decenije istraživanja u ambijentalnoj, jazz i progresivnoj muzici, Milesovo ime zauvijek će ostati neraskidivo vezano za planetarni hit “Children”.

Objavljena sredinom devedesetih, ova kompozicija ubrzo je postala klupski klasik koji je pokorio svjetske top-liste. Bila je direktan emotivni odgovor na tragediju rata u Bosni i Hercegovini.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by InfoMania (@infomaniaxx)

Potresen televizijskim snimcima djece koja su stradala i bježala iz opkoljenog Sarajeva, Miles je stvorio melodičnu, gotovo sjetnu traku koja je služila kao tihi protest protiv besmisla nasilja. Dok su drugi producenti tog vremena težili agresivnijim zvukovima, Miles je izabrao klavirsku dionicu koja je nosila poruku nade i nevinosti.

Pjesma je imala i praktičnu, plemenitu svrhu. Naime, DJ-evi su je puštali na kraju setova kako bi smirili publiku i smanjili broj saobraćajnih nesreća koje su tada bile česte nakon burnih noćnih izlazaka u Italiji.

Muzika kao sredstvo povezivanja

Robert Miles nije dopustio da ga rani komercijalni uspjeh definira ili ograniči. Nakon albuma “Dreamland”, koji mu je donio prestižne nagrade poput Brit Awarda, okrenuo se istraživanju novih muzičkih formi.

Osnivanjem sopstvene izdavačke kuće Salt Records, distancirao se od korporativnih pritisaka i posvetio projektima poput albuma “Organik”, na kojem je sarađivao s vrhunskim svjetskim muzičarima, spajajući elektroniku s egzotičnim instrumentima i jazz improvizacijom.

Njegov posljednji veliki projekt, radio stanica “OpenLab” na Ibizi, postala je utočište za alternativnu kulturu, umjetnost i inovacije, promovirajući zvuk koji se ne uklapa u uobičajene radijske formate. Iako je stanica privremeno utihnula nakon njegove smrti, njeno ponovno pokretanje 2019. godine dokaz je da su Milesove ideje i dalje relevantne i potrebne savremenoj publici.

Milesovo nasljeđe se ne ogleda samo u broju prodatih ploča, već u trajnom utjecaju na generacije producenata koji u melodiji traže dublji smisao. Od humanitarnog impulsa izazvanog ratnim stradanjima u Bosni i Hercegovini, pa sve do avangardnih projekata na zalasku karijere, Miles je ostao dosljedan ideji da muzika mora biti sredstvo povezivanja.

DENIS REDŽEPAGIĆ: Moć postavljanja pitanja

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno