Crna Gora bi do 2028. godine mogla postati članica Evropske unije, ali uz pitanje završetka pristupnih pregovora otvara se i jedno osjetljivo jezičko pitanje – kako će crnogorski jezik biti tretiran u evropskim institucijama.
Crnogorski je Ustavom definiran kao službeni jezik države, a ulaskom u EU njegova pozicija dobila bi i evropsku dimenziju. Ipak, ukoliko određeni jezički aranžmani ne budu završeni do trenutka pristupanja, moguće je prijelazno rješenje koje bi podrazumijevalo korištenje nekog od već postojećih službenih jezika Unije.
Evropska komisija zasad ne govori o konkretnom modelu.
Portparol Komisije Guillaume Mercier potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da su evropske službe u redovnom kontaktu s Podgoricom i da prate dinamiku priprema.
Iz crnogorskog Ministarstva evropskih poslova ističu da se pripreme za članstvo već intenzivno provode, uključujući usklađivanje pravne tekovine EU s budućim članstvom Crne Gore.
Postoji li mogućnost prijelaznog rješenja?
Evropska pravila predviđaju mogućnost derogacije, odnosno privremenog izuzeća od pune primjene određenih jezičkih obaveza u trenutku pristupanja.
Takva rješenja već su korištena u prošlosti.
Malta je nakon ulaska u EU 2004. godine dobila prijelazni period u vezi s obavezom korištenja malteškog jezika u evropskim institucijama. Sličan model primijenjen je i u slučaju irskog jezika, koji je punopravnim službenim jezikom EU postao tek 2007. godine, iako je Irska članica Unije od 1973.
U međuvremenu su se u takvim situacijama koristili postojeći službeni jezici EU.
Da li bi hrvatski mogao biti rješenje?
U slučaju Crne Gore posebno se nameće pitanje hrvatskog jezika, koji je već službeni jezik Evropske unije i istovremeno je veoma blizak crnogorskom.
Međutim, iz Ministarstva evropskih poslova Crne Gore poručuju da zasad ne postoji zvanični prijedlog prema kojem bi se za potrebe evropske pravne dokumentacije koristio neki od postojećih jezika Unije.
Prema informacijama RSE-a, o konkretnom modelu još nije bilo ozbiljnijih pregovora niti je postignut dogovor s evropskim institucijama.
Eventualno odstupanje od uobičajene procedure moralo bi biti dogovoreno između Crne Gore i Evropske komisije i ugrađeno u završne aranžmane o pristupanju.
Hrvatska je, inače, još 2010. godine zemljama regije besplatno ustupila svoje prevode evropskih pravnih akata, što je tada predstavljeno kao doprinos regionalnoj saradnji.
Podgorica cilja članstvo do 2028. godine
Crna Gora želi završiti pristupni proces i postati 28. članica EU do 2028. godine. Evropska komisija smatra da je taj cilj moguć.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen tokom posjete Podgorici 1. oktobra poručila je da evropske institucije vjeruju u mogućnost crnogorskog članstva do 2028.
U Briselu je već počela izrada nacrta Ugovora o pristupanju s Crnom Gorom, dok se predstavnici Podgorice i evropskih institucija sastaju jednom sedmično.
Proširenje će biti među glavnim temama samita EU 15. i 16. oktobra u Briselu. Prema nacrtu zaključaka samita, evropski lideri trebali bi o proširenju razgovarati upravo u kontekstu izrade Ugovora o pristupanju s Crnom Gorom.
Za Podgoricu se tako približava završna faza procesa u kojoj će, osim političkih i pravnih pitanja članstva, morati biti precizirano i mjesto crnogorskog jezika u evropskom institucionalnom sistemu.
EU UVODI “KOČNICE” ZA NOVE ČLANICE: Crna Gora prva ulazi u stroži režim pristupanja
