Evropski parlament dao je zeleno svjetlo paketu zakonodavnih akata kojima Evropska unija Ukrajini stavlja na raspolaganje zajam od 90 milijardi eura za period 2026–2027., čime Brisel pravi jedan od najkonkretnijih finansijskih i političkih iskoraka od početka ruske agresije.
Od ukupnog iznosa, 30 milijardi eura namijenjeno je makrofinansijskoj pomoći i direktnoj budžetskoj podršci u okviru Instrumenta EU za Ukrajinu, dok je preostalih 60 milijardi eura usmjereno na jačanje odbrambenih kapaciteta zemlje i nabavku vojne opreme. Time EU ne samo da finansijski stabilizira Kijev, već se direktno uključuje u dugoročno održavanje njegove vojne sposobnosti.
Poseban značaj ovog paketa leži u njegovoj fleksibilnosti. Ukoliko određena vojna oprema ne bude dostupna za hitnu isporuku iz zemalja EU-a, Evropskog ekonomskog prostora ili EFTA-e, predviđena su ciljana odstupanja od pravila javnih nabavki, što omogućava nabavku iz trećih zemalja. Time se sigurnosna logika stavlja ispred birokratskih procedura.
Međutim, finansijska podrška dolazi uz jasne političke i institucionalne uslove. Isplata sredstava bit će vezana za strategiju finansiranja koju izrađuje ukrajinska vlada, a koju mora potvrditi Evropska komisija i odobriti Vijeće EU. Ukrajina se pritom obavezuje na kontinuiranu posvećenost demokratskom upravljanju, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava, uključujući prava manjina, uz poseban naglasak na borbu protiv korupcije i jačanje institucija.
Zajam će se finansirati putem zajedničkog zaduživanja EU-a na međunarodnim tržištima kapitala, uz garanciju tzv. budžetske pričuve iz višegodišnjeg finansijskog okvira Unije. Troškovi servisiranja duga snosit će se iz godišnjih budžeta EU-a, dok će Ukrajina biti obavezna na otplatu glavnice tek nakon što ostvari naplatu ratnih odšteta od Rusije.
Evropska komisija procjenjuje da će troškovi kamata iznositi oko milijardu eura u 2027., a zatim oko tri milijarde eura godišnje od 2028. godine, što ovaj paket čini i dugoročnom finansijskom obavezom Unije.
Parlamentarna podrška bila je snažna, ali ne i jednoglasna. Ključni akti usvojeni su s ubjedljivom većinom glasova, uprkos protivljenju dijela zastupnika. Politički konsenzus dodatno je testiran činjenicom da su Češka, Mađarska i Slovačka odustale od podrške, zbog čega je paket dogovoren kroz mehanizam pojačane saradnje, koji omogućava grupi država članica da djeluju bez pune jednoglasnosti.
Formalno usvajanje paketa od strane Vijeća EU posljednji je korak prije prve isplate, koja se očekuje početkom drugog tromjesečja ove godine. Time EU šalje jasnu poruku: podrška Ukrajini više nije privremena ili simbolična, već strateška, dugoročna i duboko ugrađena u finansijsku arhitekturu same Unije.
EU PREKIDA PROCEDURU: Ukrajina ulazi prije nego što završi reforme
