Sjedinjene Američke Države procjenjuju da bi vojna operacija protiv Irana mogla biti okončana u roku od nekoliko sedmica, bez angažmana kopnenih snaga, izjavio je Marco Rubio nakon sastanka G7 u Francuskoj. Washington istovremeno insistira da kontrola nad Hormuški moreuz ne može biti predmet iranskog pritiska, upozoravajući da bi svako nametanje naplate prolaza bilo neprihvatljivo.
Na terenu, međutim, realnost demantuje optimizam: Iran odbija otvoriti ključni pomorski pravac i najavljuje oštre mjere protiv svakog plovila povezanog sa SAD-om i njihovim saveznicima. Blokada prolaza kojim prolazi oko petine svjetske nafte postaje centralna tačka sukoba i instrument geopolitičkog pritiska.
Dok Donald Trump produžava rokove i privremeno odgađa napade na iransku energetsku infrastrukturu, paralelno šalje ultimativne poruke. Istovremeno tvrdi da su pregovori u toku, iako Teheran negira direktne kontakte i američke zahtjeve ocjenjuje kao maksimalističke — uključujući ograničenje nuklearnog i raketnog programa.
Diplomatski pritisak dolazi i od Grupa sedam i Evropske unije, koje traže hitan prekid napada na civile i infrastrukturu. No, političke poruke ostaju u sjeni eskalacije: žrtve rastu, a sukob se širi izvan Irana — uključujući Liban, gdje su poginuli izraelski vojnici u sukobima s Hezbolah.
Uprkos povremenim signalima o mogućim pregovorima, ključni raskol ostaje nepromijenjen: SAD traže strateško povlačenje Irana iz regionalne i vojne sfere, dok Teheran insistira na suverenitetu i pravu na odbranu. Između tih pozicija, Hormuški moreuz prerasta iz geografske tačke u globalni sigurnosni okidač — gdje svaki potez nosi rizik šire energetske i ekonomske destabilizacije.
