Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH kojima je predviđeno kažnjavanje neizvršavanja odluka visokog predstavnika, ocijenivši da su one u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Zahtjev je podnio Klub zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, osporavajući zakonske izmjene koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
U obrazloženju odluke Ustavni sud navodi da je cilj ovih odredbi zaštita vladavine prava i očuvanje funkcionisanja pravnog poretka Bosne i Hercegovine, zbog čega ne postoje razlozi za njihovo proglašavanje neustavnim.
Upravo na osnovu tih zakonskih izmjena prošle godine je pravosnažno osuđen predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Izrečena mu je kazna od godinu dana zatvora, šestogodišnja zabrana obavljanja političkih funkcija, nakon čega mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske.
Dodik je osuđen jer je potpisao ukaze o proglašenju entitetskih zakona koje je visoki predstavnik prethodno stavio van snage. Tim zakonima vlasti Republike Srpske pokušale su onemogućiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na području tog entiteta.
Ustavni sud je i ranije zauzimao stav da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz međunarodnog pravnog okvira uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom te da zakoni koje on nameće imaju pravnu snagu domaćih propisa.
USTAVNI SUD BIH: Državna imovina je posao Parlamenta, ne sudija
