Ustavni sud Bosne i Hercegovine neće nuditi politički model za rješavanje pitanja državne imovine, poručio je predsjednik ove institucije Mirsad Ćeman na konferenciji za medije u Sarajevu.
Iz Suda su naglasili da je pitanje državne imovine isključiva nadležnost Parlamenta BiH te podsjetili da se do donošenja novog zakona državnom imovinom smatra imovina naslijeđena sukcesijom bivše Jugoslavije, ali i nekadašnje Socijalističke Republike BiH, uključujući šume, rijeke i poljoprivredno zemljište.
Raspolaganje državnom imovinom u BiH zabranjeno je još od odluke koju je prije više od dvije decenije nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Novi zakon, koji bi definirao šta je državna imovina i ko njome upravlja, još nije usvojen zbog višegodišnjih političkih blokada, prije svega iz entiteta Republika Srpska.
Sutkinja Larisa Velić upozorila je da bi neusvajanje zakona moglo otvoriti nove sporove pred Sudom, posebno kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima poput Južne plinske interkonekcije.
Podsjetila je da promjena namjene zemljišta ne znači automatski i promjenu vlasništva.
„Od 2003. godine nije moguće da lokalne zajednice automatski postanu vlasnici državnog zemljišta samo zbog prenamjene“, kazala je Velić.
Projekt Južne interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Hrvatske preko Hercegovine do srednje Bosne, a ranije je proglašen projektom od strateškog interesa.
Sud zatrpan predmetima, nedostaju sudije iz RS-a
Ustavni sud BiH trenutno radi u nepotpunom sastavu, jer Narodna skupština Republike Srpske nije imenovala dvoje sudija iz RS-a.
Ćeman je upozorio da posljedice postaju ozbiljne.
„Broj neriješenih predmeta porastao je na više od 13 hiljada, dok ih je ranije bilo manje od tri hiljade“, rekao je on.
Zbog nedostatka sudija više ne funkcioniše ni Veliko vijeće, pa se većina odluka sada donosi na plenarnim sjednicama, što dodatno usporava rad institucije.
Prema Ustavu BiH, Sud bi trebao imati devet sudija – četiri bira Parlament Federacije BiH, dvoje Narodna skupština RS-a, dok troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropski sud za ljudska prava.
Tužilaštvo BiH prozvano zbog neprovođenja odluka
Ćeman je kritikovao i sporost Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u slučajevima neprovođenja odluka Ustavnog suda.
„Tužilaštvo postupa oprezno, sporo i bez konkretnih rezultata. Nema optužnica niti presuda“, rekao je.
Potpredsjednica Suda Valerija Galić podsjetila je da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, ali da se u praksi često ignorišu.
Kao primjer navela je i poznatu „odluku Ljubić“, koja se i dalje vodi kao neizvršena, uz dodatna pitanja o uticaju izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik.
SENADIN LAVIĆ: ‘Srpski svet’, bosanska državna imovina i Schmidtove odluke
