Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je Opće izbore za 4. oktobar, čime Bosna i Hercegovina ulazi u novu političku kampanju koja bi mogla predstavljati prekretnicu u načinu provođenja izbora.
Ovog puta fokus nije samo na političkim strankama i kandidatima, već i na pokušaju da se prvi put ozbiljno modernizira izborni proces koji je godinama bio opterećen optužbama za manipulacije, krađe glasova i nepovjerenje javnosti.
Više od 3,4 miliona birača birat će članove Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, zastupnike državnog i entitetskih parlamenata, kao i kantonalnih skupština, ali ključna politička tema mogla bi postati upravo tehnologija koja bi trebala kontrolirati regularnost glasanja.
Digitalizacija izbora kao politički eksperiment
Najveća promjena odnosi se na uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na hiljadama biračkih mjesta. Vlasti tvrde da bi takav model trebao smanjiti izborne prevare, ubrzati brojanje glasova i povećati povjerenje u rezultate.
Međutim, iza ambiciozne najave krije se ozbiljan logistički i politički izazov. Posao vrijedan desetine miliona eura dodijeljen je američkoj kompaniji Smartmatic, ali ugovor još nije potpisan, dok su rokovi za isporuku opreme izuzetno kratki.
To znači da BiH praktično ulazi u trku s vremenom, pokušavajući da u nekoliko mjeseci implementira sistem koji mnoge razvijenije države uvode godinama.
Schmidtove izmjene kao odgovor na političku blokadu
Digitalizacija izbornog procesa nije rezultat političkog dogovora domaćih stranaka, već intervencije Christian Schmidt, koji je 2024. nametnuo izmjene Izbornog zakona nakon višegodišnjeg neuspjeha političkih aktera da provedu reforme.
Time je pitanje izbora ponovo postalo dio šireg sukoba oko međunarodnog utjecaja u BiH. Dok jedni tvrde da su tehnološke reforme nužne kako bi se spriječile manipulacije, drugi upozoravaju da se izborni proces pretvara u eksperimentalni model pod snažnim međunarodnim nadzorom.
Policija na biračkim mjestima otvara novo pitanje
Dodatne kontroverze izazvala je odluka CIK-a da pravilnikom omogući policijsku intervenciju na biračkim mjestima u slučaju pokušaja lažnog predstavljanja ili glasanja u tuđe ime.
Zagovornici ove mjere tvrde da je riječ o nužnom mehanizmu zaštite integriteta izbora, posebno jer je izborna prevara prema zakonima BiH krivično djelo. Kritičari, međutim, upozoravaju da prisustvo policije može proizvesti atmosferu pritiska i dodatno pojačati tenzije na biračkim mjestima.
Takva rasprava pokazuje da BiH ulazi u izbore u kojima će sigurnosna i proceduralna pitanja biti gotovo jednako važna kao i sama politička borba.
Novac, rokovi i nepovjerenje
Poseban problem predstavlja činjenica da novac za organizaciju izbora još nije osiguran, jer državni budžet nije usvojen. Time se dodatno povećava pritisak na institucije koje moraju u kratkom roku osigurati finansiranje i tehničku pripremu procesa.
U političkom ambijentu obilježenom dubokim podjelama, nepovjerenjem i čestim osporavanjem izbornih rezultata, oktobarski izbori mogli bi postati test ne samo za političke stranke, nego i za sposobnost države da organizira vjerodostojan i funkcionalan demokratski proces.
Upravo zato ovogodišnji izbori u BiH nisu samo borba za mandate – već i pokušaj da se dokaže može li zemlja konačno izaći iz začaranog kruga izbornih sumnji, tehničkih propusta i političkih blokada.
BIH I HRVATSKA pred međunarodnim sporom zbog nuklearnog otpada
