Evropski parlament poslao je dvostruku poruku Crnu Goru: zemlja ostaje najbliža članstvu u Evropsku uniju, ali rizikuje usporavanje vlastitog napretka zbog unutrašnjih slabosti i političkih tenzija.
Godišnji izvještaj Spoljnopolitičkog komiteta potvrđuje vodeću poziciju Crne Gore u procesu pristupanja, ali jasno naglašava da završnica pregovora više nije tehničko pitanje – već politički test kapaciteta države da osigura funkcionalne institucije i stabilan reformski kurs.
Napredak postoji, ali nije nepovratan
Autor izvještaja, Marijan Šarec, upozorio je da je pred Crnom Gorom “godina visokog rizika”: rokovi se skraćuju, a reformski zahtjevi postaju sve konkretniji i politički osjetljiviji. Njegova poruka je jasna – dosadašnji uspjesi mogu brzo biti potisnuti ako politički akteri ne pokažu minimum strateške discipline.
Sličan ton dolazi i od predsjedavajućeg odbora David McAllister, koji naglašava da status lidera u pregovorima ne znači i sigurnu završnicu. Drugim riječima, Crna Gora je najbliža cilju, ali ne i na autopilotu ka članstvu.
Ključni problem: politika koči reforme
Izvještaj detektuje suštinski problem: napredak više ne zavisi primarno od zakonodavstva, već od političke volje i institucionalne stabilnosti. Brisel upozorava da unutrašnji sukobi, partijski interesi i identitetske teme sve češće potiskuju evropsku agendu.
Poseban fokus stavljen je na pravosuđe – od kojeg se traži stvarna, a ne deklarativna nezavisnost. Prioriteti uključuju efikasnije sudove, smanjenje zaostalih predmeta i vidljive rezultate u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala. Upravo poglavlja 23 i 24 ostaju ključni filter kroz koji će se procjenjivati spremnost zemlje za završetak pregovora.
Ambiciozni rokovi pod pritiskom realnosti
Crna Gora je do sada zatvorila 14 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja i planira kompletirati proces do kraja godine, s ciljem mogućeg članstva do 2028. Međutim, izvještaj implicitno dovodi u pitanje realnost tog plana, upozoravajući da bez političkog konsenzusa i funkcionalnih institucija dinamika može lako biti usporena.
U tom kontekstu, formiranje radne grupe za izradu pristupnog sporazuma predstavlja važan signal, ali ne i garanciju uspjeha.
Spoljni pritisci i unutrašnja otpornost
Dokument dodatno upozorava na rastuće rizike od stranog uticaja, dezinformacija i hibridnih prijetnji, pozivajući Podgoricu da ojača institucionalnu otpornost. Istovremeno, pohvaljena je visoka usklađenost vanjske politike Crne Gore sa EU, što ostaje jedan od njenih ključnih aduta.
Završnica kao politički test
Zaključak Brisela je jasan: Crna Gora je najbliža članstvu, ali njen uspjeh više ne zavisi od formalnih koraka, već od sposobnosti političkih aktera da stave evropski cilj iznad kratkoročnih interesa.
Ako se taj balans ne postigne, zemlja koja je najdalje stigla mogla bi – paradoksalno – prva osjetiti stagnaciju.
BRISEL PRITISKA ZAGREB: EU upozorava na kršenje pravila i otvara put ka sankcijama
