Odnosi između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država ulaze u najdublju krizu od početka ruske invazije, a predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyy sve otvorenije pokazuje da Kijev više ne računa na Washington kao na ključnog saveznika.
Prema pisanju The New York Times, ukrajinsko-američko partnerstvo počelo se raspadati nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, a rat između SAD-a, Izraela i Irana dodatno je ubrzao političko udaljavanje dvije strane.
Mirovni pregovori o Ukrajini, koje je Washington pokušavao nametnuti posljednjih mjeseci, praktično su zaustavljeni nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku. U Kijevu raste uvjerenje da američka administracija više nema ni politički fokus ni stvarnu volju da nastavi dosadašnji nivo podrške Ukrajini.
Zelenski: Washington popušta Moskvi
Ukrajinsko nezadovoljstvo posebno je eksplodiralo nakon odluke Trumpove administracije da produži izuzeća od sankcija na rusku naftu kako bi ublažila globalne ekonomske posljedice rata s Iranom.
Zelenski je optužio Washington da takvim potezima Kremlju šalje poruku nekažnjivosti.
„Svaki dolar plaćen za rusku naftu je novac za rat“, poručio je ukrajinski predsjednik, javno kritikujući američku politiku prema Moskvi.
U intervjuu za italijanske medije otišao je i korak dalje, tvrdeći da je Rusija ponovo „izigrala“ Trumpovu administraciju.
Takve izjave predstavljaju dramatičan zaokret u odnosima dvije zemlje, budući da je Kijev prethodnih godina izbjegavao direktne sukobe s Washingtonom, svjestan koliko ovisi o američkoj vojnoj i obavještajnoj pomoći.
Kijev se okreće Evropi i vlastitoj vojnoj industriji
Promjena tona iz Ukrajine dolazi paralelno s pokušajem Kijeva da smanji zavisnost od SAD-a i osigura alternativne izvore podrške.
Zelenski posljednjih sedmica intenzivno obilazi evropske prijestolnice, tražeći novu političku, vojnu i finansijsku podršku, dok Njemačka i Italija postaju sve važniji partneri ukrajinskoj vojsci.
Istovremeno, Ukrajina ubrzano razvija vlastitu vojnu industriju, posebno proizvodnju dronova i sistema za presretanje projektila.
Ukrajinska ambasadorica pri NATO-u Alyona Getmanchuk izjavila je da domaći sistemi već obaraju više od 60 posto ruskih letjelica koje učestvuju u napadima.
U Kijevu sve otvorenije govore da se zemlja mora pripremiti za scenario u kojem će američka pomoć biti minimalna ili potpuno obustavljena.
Trump mijenja američku strategiju
Povratkom Trumpa u Bijelu kuću, američka politika prema Ukrajini doživjela je ozbiljan zaokret.
Nova administracija značajno je smanjila vojnu pomoć Kijevu, dok je Trump više puta optuživao Ukrajinu za produžavanje rata i insistirao na teritorijalnim ustupcima prema Rusiji.
Dodatne tenzije izazvale su izjave američkog potpredsjednika JD Vance, koji je rat u Donbasu opisao kao spor „oko nekoliko kvadratnih kilometara“, što je izazvalo burne reakcije u Ukrajini.
Kijev posebno zabrinjava činjenica da Trumpovi najbliži saradnici redovno putuju u Moskvu, dok direktni kontakti s ukrajinskim vlastima postaju sve rjeđi.
Simboličan trenutak dogodio se krajem aprila kada je Trump gotovo sat i po razgovarao s Vladimir Putin, dok poziv prema Zelenskom nikada nije uslijedio.
Ukrajina ulazi u novu fazu rata
Ukrajinsko rukovodstvo sada pokušava redefinisati svoju poziciju unutar zapadnog savezništva, svjesno da era bezuslovne američke podrške vjerovatno završava.
Kijev nastoji izgraditi model vojne i političke samodovoljnosti oslanjajući se na evropske saveznike, domaću vojnu proizvodnju i nove sigurnosne aranžmane.
Iako Ukrajina i dalje zavisi od američkih sistema poput Patriota i obavještajne podrške, u političkom vrhu zemlje raste uvjerenje da budućnost sigurnosti više ne može biti vezana isključivo za odluke iz Bijele kuće.
Rat u Ukrajini tako postaje i test nove geopolitičke realnosti – one u kojoj Evropa postepeno preuzima veću odgovornost, dok se američki prioriteti sve više premještaju prema Bliskom istoku i rivalstvu s Kinom.
