Poraz izborne koalicije predvođene Aleksandrom Vučićem na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji pokazuje da i u političkim sistemima s izraženim autoritarnim obilježjima građanski pokreti mogu postati snaga koja mijenja vlast, ocijenila je američka Helsinška komisija. Nakon pobjede Studentske liste, Komisija je poručila da Srbija sada ima priliku ojačati vladavinu prava i nezavisnost medija, što smatra ključnim preduslovima demokratskog razvoja, ekonomskog napretka i regionalne stabilnosti.
Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije, zasnovanim na obrađenim podacima s 91 posto biračkih mjesta, Studentska lista osvojila je 52,65 posto glasova, dok je koalicija „Ujedinjena Srbija“, okupljena oko Srpske napredne stranke, dobila 39,22 posto. Za studentsku listu glasalo je više od 2,24 miliona građana, a za Vučićevu koaliciju oko 1,67 miliona.
Poraz označava kraj četrnaestogodišnje dominacije naprednjaka na vlasti. Političku prekretnicu pokrenula je tragedija u Novom Sadu, nakon koje su uslijedili masovni protesti protiv korupcije i zahtjevi za odgovornošću institucija. Studentski plenumi, iz kojih je proizašla izborna lista, tokom dvije godine protesta izrasli su u centralnu političku snagu izvan tradicionalnih stranačkih struktura.
Washington: Prilika za jačanje demokratije
Američka Helsinška komisija, koja prati ljudska prava, demokratiju i međunarodnu saradnju u državama članicama Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), poručila je da izborni rezultat treba iskoristiti za temeljne institucionalne promjene.
U njenoj poruci naglašeno je da su vladavina prava i nezavisni mediji neophodni za funkcioniranje demokratije, ali i za dugoročnu ekonomsku i regionalnu stabilnost. Time je pobjeda Studentske liste predstavljena ne samo kao promjena odnosa političkih snaga u Srbiji nego i kao prilika za preispitivanje načina na koji država funkcioniše.
Čestitke iz Zagreba i Sarajeva
Pobjedu Studentske liste pozdravio je i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je telefonom razgovarao s nosiocem liste Ilijom Srdanovićem. Plenković je izrazio nadu da će nova politička situacija doprinijeti poboljšanju odnosa Hrvatske i Srbije.
Ocijenio je da su poruke koje je Studentska lista uputila nakon izbora bile umjerene i razumne, te poručio da očekuje veći fokus nove vlasti na odnose sa susjednim državama.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković također je čestitao studentima, ističući njihovu hrabrost i istrajnost. Njihovu pobjedu ocijenio je kao događaj koji nadilazi sam izborni rezultat.
Konaković je poručio da od nove vlasti u Srbiji očekuje korektne odnose s Bosnom i Hercegovinom, bolju saradnju i puno poštivanje njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Posebno je kritikovao dosadašnju praksu vlasti u Beogradu da, kako je naveo, pod izgovorom brige za srpski narod podržava političke elite u Bosni i Hercegovini koje su opterećene korupcijom.
Prema njegovim riječima, stvarna pomoć Srbima u Bosni i Hercegovini podrazumijevala bi podršku borbi protiv korupcije, uspostavljanju sistema zasnovanog na znanju i sposobnostima te izgradnji institucija u kojima politička podobnost ne bi bila važnija od rada i poštenja.
Takav pristup, smatra Konaković, mogao bi stvoriti uslove da mladi ostanu u svojim sredinama, ali i da se oni koji su otišli vrate u svoje gradove i domovinu.
Novi odnosi sa susjedima i međunarodnim partnerima
Izborni rezultat izazvao je reakcije i drugih međunarodnih aktera. Zvaničnici Evropske unije poručili su da su evropska vrata Srbiji otvorena, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio spremnost za širenje saradnje. Iz Moskve je stigla poruka da Rusija očekuje kako će novi studentski lideri prepoznati značaj saradnje s njom. Iranska ambasada u Srbiji također je izrazila nadu u jačanje veza između dvije zemlje.
Ove reakcije pokazuju da će vanjskopolitički pravac nove vlasti biti podjednako važan kao i unutrašnje reforme. Odnosi s Evropskom unijom, Rusijom i susjednim državama mogli bi postati jedan od ključnih pokazatelja stvarne promjene političkog kursa u Beogradu.
Pobjeda Studentske liste zato otvara pitanje hoće li se energija nastala tokom protesta pretvoriti u dugoročnu institucionalnu promjenu. Borba protiv korupcije, nezavisnost medija i odgovornost vlasti bit će među najvažnijim mjerilima prema kojima će građani procjenjivati novu političku strukturu. Istovremeno, način na koji će se Beograd odnositi prema Bosni i Hercegovini i drugim susjedima pokazat će da li izborni preokret donosi i promjenu regionalne politike.
FRANCUSKA PRED IZBORE: Uspon Le Pen produbljuje političke podjele i ulične sukobe
