Rusija trenutno nema jasne pokazatelje da priprema otvoreni napad na neku od članica NATO-a, ali mogućnost takvog scenarija ne može se u potpunosti isključiti. Istovremeno, Danska obrambena obavještajna služba (DDIS) upozorava na rastući rizik od ograničenih ruskih vojnih operacija protiv država članica Alijanse.
U najnovijoj procjeni prijetnji DDIS navodi da ne postoje naznake da bi Moskva u ovom trenutku mogla pokrenuti veliku invaziju na jednu ili više članica NATO-a.
Čak i u slučaju odluke Kremlja da krene u takvu operaciju, prema procjeni danske službe, Rusiji bi bilo potrebno najmanje šest mjeseci da pripremi i rasporedi potrebne vojne snage.
Međutim, znatno drugačiju procjenu DDIS daje kada je riječ o ograničenim vojnim akcijama.
Rizik od manjih napada na članice NATO-a
Danska služba procjenjuje da postoji nizak, ali rastući rizik od ograničenog ruskog napada na članice NATO-a koje graniče s Rusijom.
Takav scenario, navodi DDIS, nije isključen ni u narednim mjesecima, čak i ako se rat u Ukrajini nastavi.
Moguće operacije ne bi nužno imale karakter klasične invazije. Među scenarijima koje danska služba razmatra su napadi na infrastrukturu koja se koristi za podršku Ukrajini, operacije pod lažnom zastavom te ograničeni upadi manjeg broja vojnika bez nacionalnih oznaka.
U pojedinim scenarijima mogli bi biti korišteni i dronovi ukrajinske proizvodnje, navodi se u procjeni.
Moskva računa na podjele unutar NATO-a
Jedan od faktora koji bi mogao povećati rizik, prema DDIS-u, jeste procjena Moskve da NATO ne bi reagovao jedinstveno u slučaju napada.
Posebno bi, navodi danska služba, mogla biti važna procjena Rusije o tome da li bi Sjedinjene Američke Države bile spremne ili sposobne podržati evropske saveznike u eventualnom sukobu.
„Postoji rizik da Rusija procijeni kako članice NATO-a neće reagirati zajednički, posebno ako zaključi da Sjedinjene Američke Države ne mogu ili ne žele podržati evropske saveznike u potencijalnom ratu protiv Rusije“, navodi se u izvještaju.
Istovremeno, DDIS očekuje nastavak i intenziviranje ruskih hibridnih operacija protiv NATO-a i drugih zapadnih država.
U fokusu bi, prema procjeni, mogli biti destruktivni kibernetički napadi usmjereni na ometanje ključnih javnih i infrastrukturnih sistema, ali i sabotaže koje bi mogle dovesti do ljudskih žrtava.
Danska procjena tako pravi jasnu razliku između mogućnosti velike ruske invazije na NATO i scenarija ograničenih napada, dok istovremeno upozorava da bi hibridne operacije i pritisci na članice Alijanse mogli postati intenzivniji.
