Odbrana Milorada Dodika uložila je žalbu na prvostepenu presudu Suda Bosne i Hercegovine, kojom je Dodiku izrečena kazna zatvora od godinu dana, te zabrana političkog djelovanja šest godina.
To je potvrđeno iz Suda BiH za RSE u petak, 11. aprila.
“Sud je u predmetu protiv optuženog Milorada Dodika i dr. zaprimio žalbu Tužilaštva BiH i žalbu odbrane optuženog Milorada Dodika. Procedura nakon zaprimanja žalbe na presudu je propisana Zakonom o krivičnom postupku BiH”, navodi se u odgovoru Suda BiH na upit RSE.
Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio.
Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.
Drugooptuženi Miloš Lukić, direktor Službenog glasnika RS oslobođen je od optužbe.
Dan nakon izricanja presude, Narodna skupština RS je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta.
Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta.
Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su nakon toga za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica.
U međuvremenu su Njemačka i Austrija početkom aprila uvele sankcije, odnosno zabranu ulaska u te dvije zemlje za Dodika, Viškovića i Stevandića.
Njemačka vlada je poručila da su postupci Dodika, Stevandića i Viškovića “direktna prijetnja ustavnom poretku BiH”, dok je Austrija sankcijama jasno poručila da “secesionistička politika neće biti tolerisana”.
Narodna skupština RS-a je usvojila i Nacrt novog Ustava RS-a, kojim vlasti planiraju definisati taj entitet kao “državu srpskog naroda”, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati svoju vojsku, te ukinuti Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.
