Ministar finansija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić je 22. aprila dostavio Vijeću ministara BiH Nacrt zakona o državnom budžetu 2025. godinu, u kojem predlaže da dug slovenačkoj firmi “Viaduct” bude isplaćen iz dobiti Centralne banke BiH od 200 miliona maraka (oko 102 miliona eura).
Ovo je za RSE potvrdio zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović.
Za isplatu duga firmi “Viaduct” bi bilo izdvojeno 110 miliona maraka (56 miliona eura), dok bi ostatak sredstava podijelili entiteti, u omjeru jedna trećina za Republiku Srpsku, a dvije trećine za Federaciju BiH, predložio je ministar Amidžić.
Iz Vijeća ministara BiH nisu mogli potvrditi da li će ovaj prijedlog nacrta biti uvršten na dnevni red današnje sjednice ili na nekoj od narednih.
Identičan prijedlog plaćanja duga iz dobiti Centralne banke BiH je prije osam dana predložilo i Fiskalno vijeće BiH, ali su usvajanje ovog prijedloga vetom zaustavili predstavnici Federacije BiH, objasnivši da je za njih neprihvatljivo da Federacija BiH plati dvije trećine duga koji je proizvela Republika Srpska.
Vijeće ministara BiH već tri sedmice neuspješno pokušava naći način da država izmiri dug koji je napravio njen bh. entitet Republika Srpska prema slovenačkoj firmi “Viaduct”, po kojem kamate rastu tempom od skoro 10.000 eura dnevno.
Kako je nastao dug i šta su posljedice neplaćanja?
Dug je nastao nakon što je Vlada RS-a prekršila uslove iz ugovora o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas, koji je dodijelila firmi “Viaduct”, tako što je na istoj lokaciji dodijelila istu koncesiju i vlastitom elektroenergetskom preduzeću.
Slovenačka kompanija je ponudila sporazumni raskid koncesijskog ugovora, što je Vlada RS-a odbila, nakon čega je odšteta zatražena pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, ali ne protiv entiteta RS koji nije međunarodni subjekt, već protiv države BiH.
ICSID je donio presudu protiv BiH 18. aprila 2022. godine i naložio državi da isplati odštetu koja je tad procijenjena na oko 39 miliona eura. Od tada rastu kamate, pa se dug povećao na oko 56 miliona eura.
Sporazum iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka [Republike Srpske] Željka Cvijanović, nedvosmisleno je precizirao da će RS snositi sve finansijske posljedice arbitraže, ali se ovaj entitet oglušuje o pozive državne vlade da izmiri dug.
“Viaduct” je maju prošle godine zatražio zaplijenu tri zgrade Centralne banke BiH u Banjaluci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, što je Opštinski sud u Mostaru i prihvatio sredinom marta ove godine, dok se čekaju presude ostalih sudova.
Pred sarajevskim sudom je “Viaduct” dodatno zatražio izvršenje nad novcem države na računima banaka u zemlji, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji nad imovinom i računima BiH u inostranstvu.
Zbog duga su i Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) zamrznute redovne isplate evropske agencije EUROCONTROL, što je ugrozilo rad ove agencije.
