Objava pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa da je sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana bliži nego ikada ranije pokrenula je novi val očekivanja da bi višemjesečna kriza mogla ući u završnu fazu. Ipak, dok diplomatski kanali najavljuju mogući proboj, događaji na terenu pokazuju da je put do konačnog dogovora i dalje neizvjestan.
Šarif je na društvenim mrežama objavio da je usaglašen konačni tekst mirovnog sporazuma te da su ostali samo tehnički koraci prije njegove formalizacije. Prema njegovim riječima, Pakistan, koji posljednjih mjeseci igra ključnu posredničku ulogu između Washingtona i Teherana, intenzivno radi na finalizaciji procesa.
Njegove tvrdnje odmah su privukle pažnju međunarodne javnosti, posebno nakon niza optimističnih poruka koje su prethodnih dana stizale iz američkih i iranskih političkih krugova. Američki predsjednik Donald Trump, kao i iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, ranije su nagovijestili da pregovori napreduju, dok su pojedini američki zvaničnici za međunarodne medije potvrdili da su dvije strane znatno bliže dogovoru nego tokom prethodnih rundi razgovora.
Međutim, iz Teherana su ubrzo stigle poruke koje su umanjile očekivanja o brzom raspletu. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagaei poručio je da sporazum neće biti potpisan u roku koji je najavio pakistanski premijer, upozorivši da postoje i dalje otvorena pitanja te da je potrebno zadržati oprez.
Razlike između dvije strane nisu vezane samo za proceduru ili mjesto eventualnog potpisivanja. Mnogo ozbiljniji izazovi ostaju pitanja iranskog nuklearnog programa, budućnosti američkih sankcija, sudbine zaliha visoko obogaćenog uranija te sigurnosnih aranžmana u Perzijskom zaljevu.
Prema diplomatskim izvorima, jedna od opcija koja se razmatra jeste postepeni sporazum kojim bi Iran otvorio Ormuski moreuz za nesmetan međunarodni promet, dok bi Washington zauzvrat ublažio pomorsku blokadu iranskih luka. Najspornija pitanja bila bi ostavljena za naredne pregovaračke faze.
Istovremeno, stanje na terenu pokazuje koliko je primirje krhko. Britanska agencija za pomorsku sigurnost saopćila je da je tanker kod obale Omana pogođen neidentificiranim projektilom, dok su izraelske snage nastavile operacije protiv Hezbollaha u Libanu. Na sjeveru Izraela ponovo su aktivirane sirene za uzbunu nakon prijavljenih raketnih napada.
Iranski zvaničnici više puta su naglasili da dugoročni sporazum sa SAD-om mora uključivati i stabilizaciju situacije u Libanu, što dodatno komplikuje pregovore.
Dok se u diplomatskim salonima govori o mogućem historijskom sporazumu, unutrašnja situacija u Iranu ostaje izuzetno napeta. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da vlasti nastavljaju obračun s političkim neistomišljenicima, aktivistima, umjetnicima i akademskim radnicima.
Posljednjih sedmica zabilježena su nova hapšenja, zatvorske kazne i konfiskacije imovine osoba koje vlasti optužuju za saradnju sa stranim centrima moći ili podršku protestnim pokretima. Iranske vlasti istovremeno nastavljaju primjenjivati strože zakone o navodnoj špijunaži, zbog kojih je više osoba osuđeno na teške kazne, uključujući i smrtne presude.
Zbog svega toga, iako diplomatski kontakti ulaze u osjetljivu završnicu, ostaje otvoreno pitanje može li politički sporazum zaista donijeti stabilnost regionu ili će novi incidenti ponovo gurnuti Bliski istok na rub šireg sukoba.
VERBALNI RAT ANKARE I TEL AVIVA: Erdogan upozorava, Netanyahu prijeti novim udarima
