Izraelski premijer Benjamin Netanyahu naložio je diplomatama da podrže poziv Argentine na direktne pregovore s Velikom Britanijom o budućnosti Falklandskog otočja, piše britanski Telegraph. Iako se ne radi o formalnoj podršci argentinskim teritorijalnim pretenzijama, promjena izraelskog stava otvara mogućnost da spor oko otočja postane dio šireg diplomatskog sukoba između Tel Aviva i Londona.
Netanyahuova odluka dolazi nakon što je britanski ministar vanjskih poslova Ed Miliband prošlog mjeseca uveo sankcije protiv izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Time su odnosi dvije zemlje dodatno pogoršani, a posljedice sukoba već su se odrazile i na diplomatsko prisustvo Velike Britanije u Jeruzalemu, gdje je status britanskog konzulata snižen, a većina osoblja protjerana.
Izraelsko približavanje argentinskom stavu zato se ne može posmatrati samo kao diplomatski gest prema Buenos Airesu. Ono se događa u trenutku kada tradicionalni saveznici Izraela u Evropi sve otvorenije kritikuju njegovu politiku, posebno zbog vojnih operacija u Gazi i nasilja izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali.
Argentina pojačava pritisak na London
Buenos Aires posljednjih mjeseci intenzivira diplomatske i pravne aktivnosti s ciljem jačanja svojih zahtjeva za Falklandsko otočje, koje Argentina naziva Malvinima. Dodatni podsticaj tim nastojanjima dale su i septembarske izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje su otvorile pitanje bi li Washington u eventualnom novom sukobu podržao britansku stranu.
Argentina je, u međuvremenu, pokrenula pravni postupak kojim nastoji zaustaviti istraživanje nafte i plina sjeverno od otočja. Riječ je o pitanju koje, osim teritorijalnog spora, uključuje i značajne ekonomske interese.
Na nedavnom zasjedanju Ujedinjenih naroda izraelski ambasador Danny Danon pozvao je London i Buenos Aires da direktno pregovaraju o budućnosti otočja. Poručio je da Izrael razumije značaj koji argentinska javnost pridaje ovom pitanju te podržava diplomatske napore utemeljene na međunarodnom pravu.
Danon je pritom spomenuo historijske, pravne i ljudske okolnosti koje bi trebalo uzeti u obzir u eventualnom dogovoru. Izraelski zvaničnici ocijenili su da je takva formulacija značajan odmak od ranijeg stava, ali su naglasili da ona još ne predstavlja priznanje argentinskog suvereniteta nad otočjem.
Prema navodima izvora iz izraelske vlade, tekst izjave odobrili su najviši državni zvaničnici. To je prvi put da se Izrael na ovakav način uključio u spor oko Falklanda.
Mileijevi odnosi s Netanyahuom i Trumpom
Približavanje Argentine i Izraela povezano je i s bliskim odnosima Netanyahua i argentinskog predsjednika Javiera Mileija. Argentinski lider jedan je od najistaknutijih međunarodnih saveznika izraelske vlade i snažno je podržavao Izrael nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
Milei nastoji iskoristiti dobre odnose s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama kako bi ojačao međunarodnu poziciju Argentine u sporu s Velikom Britanijom. U tom kontekstu, argentinski ministar vanjskih poslova Pablo Quirno objavio je u julu autorski tekst u Jerusalem Postu, tvrdeći da Malvini pripadaju Argentini na osnovu historije, prava i nacionalnog uvjerenja.
Na njegove tvrdnje odgovorio je britanski ambasador u Izraelu Simon Walters, optužujući ga za iznošenje historijskih neistina.
Dio zagovornika argentinskih zahtjeva pokušao je i britansku odluku da ne učestvuje u američko-izraelskim napadima na Iran iskoristiti kao argument za pridobijanje Trumpove podrške. Takvi potezi pokazuju da se pitanje Falklanda sve više povezuje sa širim odnosima velikih sila i njihovih saveznika.
Sankcije produbljuju jaz između Londona i Tel Aviva
Izraelski zaokret dolazi u vrijeme pogoršanja odnosa s evropskim državama, od kojih neke sve snažnije kritikuju izraelske vojne operacije i politiku prema Palestincima. Britansko priznanje palestinske državnosti prošle godine, kao i nedavno uvedene sankcije, doveli su odnose Londona i Tel Aviva na jednu od najnižih tačaka u posljednjih nekoliko decenija.
Izraelski zvaničnici otvoreno povezuju promjenu stava o Falklandima s britanskom politikom prema Izraelu. Netanyahu bi, ukoliko nakon predstojećih parlamentarnih izbora zadrži vlast i nastavi dosadašnju politiku na Zapadnoj obali, mogao se suočiti s novim britanskim sankcijama. U takvom scenariju, diplomatska podrška argentinskom pozivu na pregovore mogla bi prerasti u ozbiljniji politički pritisak na London.
Ipak, Izrael ima razloge da izbjegne otvoreno svrstavanje na argentinsku stranu. Dvije zemlje i dalje sarađuju u oblasti sigurnosti i obavještajnih poslova, a britansko članstvo u savezu Five Eyes Izraelu pruža dodatne mogućnosti za saradnju sa zapadnim obavještajnim strukturama.
Postoje i konkretni ekonomski interesi. Izraelske kompanije sarađuju s britanskim firmama na projektu naftnog polja Sea Lion u blizini Falklandskog otočja, što bi moglo dodatno ograničiti spremnost Tel Aviva da spor pretvori u otvoreni sukob s Londonom.
Izraelski potez zasad ne znači formalnu podršku argentinskom suverenitetu nad Falklandima. Ipak, pokazuje da bi Netanyahuova vlada, u uslovima sve većih nesuglasica sa zapadnoevropskim saveznicima, mogla biti spremna koristiti osjetljiva međunarodna pitanja kao sredstvo diplomatskog pritiska.
