Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Srbiji Christopher Hill ne očekuje da će se SAD uključivati u rješavanje problema na Balkanu, uključujući spor između Kosova i Srbije, kao što su to radile u prošlosti.
Prema njegovim riječima, ovaj region nije prioritet za SAD, pa rješenja moraju doći iznutra.
„Balkan je, naravno, nedovršen posao u Evropi, ali ljudi na Balkanu moraju shvatiti da se u drugim dijelovima svijeta dešavaju druge stvari. Dakle, ne bi trebali očekivati da će ljudi ostaviti po strani probleme s kojima se suočavaju, bilo u Ukrajini ili na Bliskom istoku, i reći: U redu, Kosovo, pokušat ćemo vam pomoći oko ovoga“, rekao je Hill u intervjuu za RSE.
Naglašava da Kosovo treba da krene naprijed s osnivanjem Zajednice opština sa srpskom većinom, kao i da Srbija ima svoje obaveze, ali ističe da pomaže Ukrajini – što je, prema njemu, centralno pitanje u Evropi.
„Činjenica da se bavimo nekim interesima koje imamo sa Srbijom ne znači da smo protiv Kosova, imamo mnogo interesa i na Kosovu“, kaže Hill.
RSE: Ambasadore Hill, nalazimo se na forumu GLOBSEC 2025 u Pragu, gdje su ključne teme globalna sigurnost i transatlantska sigurnost. Kako se Zapadni Balkan uklapa u širu stratešku sliku Evrope? I kakvu ulogu za Kosovo vidite u tom kontekstu?
Hill: Pa, prije svega, mislim da je sasvim jasno da Evropska unija shvata da ima neke nedovršene poslove, a ti nedovršeni poslovi su na Balkanu. I mislim da sada razmatraju kako riješiti pitanje novih članica. Da li to raditi tako što će primati jednu po jednu zemlju? Da li pokušavaju da ih prime zajedno? Dakle, postoji mnogo pitanja. Naravno, isto tako razmatraju pitanja usklađivanja. Ali, mislim da je raspoloženje takvo da EU zaista treba da se angažuje i završi neke nedovršene poslove. I mislim da to sada vidimo.
RSE: Jučer ste ovdje na GLOBSEC-u rekli da je teško predvidjeti politiku predsjednika SAD Donalda Trumpa, ali ipak bih Vas pitala kakav pristup može očekivati Kosovo od njegove druge administracije?
Hill: Mislim da će SAD uložiti napore da kažu zemljama na Balkanu da počnu same rješavati svoje probleme. Ljudi su pomalo umorni od toga da zemlje dolaze kod nas ili u neku zapadnoevropsku zemlju i žale se na svog susjeda. A glavni problem je, naravno, to što se u svijetu dešavaju i druge stvari. Ne živimo više u devedesetim. Živimo u potpuno drugačijem vremenu. Naravno, razumijemo pitanje Izraela, sveobuhvatno pitanje Irana, što je ogromno pitanje, pitanje Gaze. I, naravno, glavno pitanje za Evropu, po mom mišljenju, jeste Ukrajina i šta svi radimo za Ukrajinu. Dakle, mislim da je prošlo vrijeme kada je neka balkanska zemlja mogla doći kod nas i žaliti se na drugu balkansku zemlju – ljudi više nemaju vremena za to. Zato žele vidjeti da se stvore neki modeli saradnje u regionu, a ne da svaka zemlja ide kod nekog omiljenog člana međunarodne zajednice i kaže: „Pomozite nam.“
RSE: SAD su historijski bile jedan od najznačajnijih i najsnažnijih saveznika. Očekujete li da će se to nastaviti ili bi moglo doći do promjene u tonu ili prioritetima?
Hill: Mislim da to djelimično zavisi od toga šta ljudi na Kosovu žele da urade. Mogu reći da su pitanja na Balkanu vrlo složena, ali ta složenost prevazilazi interesovanje ljudi da ih razumiju. Dakle, doći u SAD i reći – imamo sve te probleme sa susjedima i tako dalje… Ljudi kažu: svi imaju probleme, riješite ih. Dakle, mislim da će se očekivati da, bez stalnog posrednika, bez stalnog posredovanja nevladinih organizacija ili prijatelja, ljudi riješe stvari direktno sa susjedima ako imaju problem s njima, jer se međunarodna zajednica jednostavno okrenula drugim pitanjima. Ne kažem da Balkan nije važan.
Kao što sam rekao, to je u velikoj mjeri nedovršen posao u Evropi. Ali ljudi na Balkanu moraju shvatiti da se dešavaju i druge stvari u drugim dijelovima svijeta. I zato ne očekujte da će ljudi odustati od problema kojima se bave, bilo da je riječ o Ukrajini ili Bliskom istoku, i reći: „U redu, Kosovo, pomoći ćemo vam oko ovoga.“ Kosovo, kao i sve zemlje na Balkanu, zaista mora da se pokrene i riješi svoje probleme.
RSE: Nedavno je privremena Vlada Kosova pristala privremeno primiti do 50 migranata deportovanih iz SAD-a kao dio sporazuma o preseljenju u treću zemlju. Šta ovaj korak govori o usklađenosti Kosova s interesima SAD-a?
Hill: Mislim da to pokazuje da Kosovo ima interes da se uskladi sa SAD-om i da pokuša pomoći SAD-u s njihovim problemima. Ali, želim naglasiti da su ovakvi simbolični gestovi vrlo važni, vrlo korisni, ali ih treba pratiti širi pristup koji osigurava da Kosovo ne bude na listi problema.
RSE: Mislite li na nešto konkretno?
Hill: Nemam ništa konkretno na umu osim da kažem da se to dešava sada. Prošlo je 25 godina od 1999. godine. Moram reći da sam vrlo razočaran što je tako malo postignuto u tih 25 godina.
RSE: Očekujete li da će SAD imati aktivnu ulogu u posredovanju dijaloga između Kosova i Srbije, ili bi bilo učinkovitije prepustiti vođstvo Evropskoj uniji?
Hill: Mislim da SAD već godinama govore da je to zaista nešto što Evropljani trebaju riješiti. SAD već dugo imaju specijalnog izaslanika, ali bih sada očekivao manje američkog učešća nego što je to bio slučaj u prošlosti. Dakle, mislim da ideja da SAD budu apsolutno angažirane svakodnevno na Balkanu više nije realna. Američki poslovni interesi su prisutni na Balkanu, biće i diplomatskih aktivnosti, nema sumnje, ali ne bih očekivao da će se SAD uključivati i pomagati ljudima da riješe svoje probleme. Ljudi će sami rješavati svoje probleme.
RSE: Rekli ste ranije da Vlada Kosova snosi veliku odgovornost za nedostatak napretka u dijalogu. Na koje konkretne akcije ili odluke mislite?
Hill: Kada govorim o odgovornosti za rješavanje stvari, mislim na sporazum o normalizaciji, tzv. Ohridski sporazum, koji smatram vrlo poštenim, vrlo pažljivo osmišljenim uz pomoć gospodina Lajčaka. Prilično je razočaravajuće što izgleda ne možemo shvatiti, ne možemo doći do tačke da se postigne dogovor o Zajednici opština sa srpskom većinom. Umjesto toga, to pitanje je zakočeno zbog stvari koje su više propagandne nego stvarne – ko je šta potpisao i slično. Moramo vidjeti da se taj sporazum u potpunosti provede. Dio tog sporazuma je ideja da bi trebala postojati određena ograničena autonomija za Srbe u Sjevernoj Mitrovici. To je asocijacija koja treba da se bavi školama, bolnicama i sličnim pitanjima. Postoje modeli za ovo širom svijeta, posebno u Evropi. I kada je tadašnji premijer Tači potpisao taj sporazum, trebalo je da bude proveden. To je jedno pitanje. Ali ne kažem da je Kosovo jedina zemlja s problemima. I druge zemlje, uključujući Srbiju, moraju uraditi svoj dio.
Ali konkretno, kao odgovor na vaše pitanje, Kosovo bi trebalo da se fokusira na Zajednicu opština sa srpskom većinom i krene dalje od toga. Srbija ne osporava teritoriju Kosova, zaista ne osporava. Sveobuhvatno pitanje na Balkanu je da nije zemlja ta koja je bitna, već ljudi. Pitanje je žele li ljudi ostati na Balkanu ili se preseliti negdje drugo? I do sada se migracija ljudi nastavlja. Nije pitanje zemlje. Ima dovoljno zemlje. Pitanje je žele li ljudi ostati, raditi i živjeti na Balkanu.
RSE: Mislite li da Srbija radi dovoljno?
Hill: Mislim da svi imaju odgovornost. Ali mislim da nije na strancima da govore da li radite dovoljno ili ne. Svi znaju šta trebaju raditi.
RSE: Godine 2021. rekli ste da bi međusobno priznanje Kosova i Srbije otključalo evropski potencijal Srbije i doprinijelo…
Hill: Mislim da ja to nisam rekao. Mislim da je neko drugi to rekao. Nismo razgovarali o međusobnom priznanju. Razgovarali smo o normalizaciji, to je ono što je na stolu.
RSE: Bilo je ranije riječi o međusobnom priznanju.
Hill: Ranije smo razgovarali o normalizaciji, to je bila pozicija Evropske unije. Podržali smo EU u tome.
RSE: U redu. Dok ste bili ambasador…
Hill: Želim biti jasan oko ovoga. Nije riječ o sloganu. Nije riječ o tome da neko kaže – ovaj mi se sviđa, ovaj ne. Riječ je o naporima da se riješe problemi. Vjerujem da je EU izašla s prilično ozbiljnim prijedlogom u Ohridu. To je na stolu i time se treba baviti.
RSE: Kako odgovarate na to da su neki u regionu, posebno na Kosovu, vaš pristup doživjeli kao previše popustljiv prema predsjedniku Vučiću? Kako to komentarišete?
Hill: Moj pristup je da radim onako kako američka vlada želi da se stvari rješavaju. Imamo mnogo interesa u Srbiji koji nemaju veze s Kosovom. Srbija je bila od pomoći u vezi s Ukrajinom. Želimo da se to nastavi, ali to što radimo s interesima koje imamo sa Srbijom ne znači da smo protiv Kosova, imamo mnogo interesa i na Kosovu. Dakle, bio bih oprezan s idejom da velike sile biraju između zemalja. Nismo zainteresirani za to. Želimo da se situacija smiri. Mislimo da je pristup EU bio korektan i želimo da se taj pristup slijedi.
RSE: Ako se ne varam, 2021. ste rekli da SAD trebaju pokazati Srbiji da nude bolju alternativu u odnosu na Rusiju i Kinu. Da li je ta poruka doprla do vlasti u Srbiji? Jer i dalje vidimo snažne odnose Srbije s te dvije države. Vučić je nedavno bio u Moskvi.
Hill: Još nedavno Vučić je bio u Ukrajini i ponudio…
RSE: Da li to znači da je njegova politika balansiranja zaista uspješna?
Hill: To biste morali pitati njega. Nisam ovdje da kritikujem njegovu politiku. Nisam ovdje ni da kritikujem politiku Kosova. Iz perspektive SAD-a, želimo da države pomažu u vezi s centralnim pitanjima našeg vremena. Centralno pitanje u Evropi trenutno je Ukrajina. Zemlje koje su spremne pomoći Ukrajini su zemlje s kojima želimo sarađivati. Ali ovo su praktična pitanja s kojima se svi moramo nositi i mislim da promašujemo suštinu ako Ukrajinu stavljamo u drugi plan u odnosu na starija pitanja iz prošlosti. Živimo u vrlo opasnom vremenu u svijetu, a Ukrajina je jedno od pitanja koje treba hitno riješiti. Zato Srbija nešto poduzima. Naravno da ćemo raditi sa Srbijom na tome.
RSE: Da li Vas je iznenadila Vučićeva posjeta Moskvi?
Hill: Žao mi je što se to dogodilo nakon mog odlaska. Iz Beograda sam otišao u januaru. Mislim da je više ljudi očekivalo njegov odlazak. Postoji više razloga za to. Ali opet, mislim da to nije ono oko čega treba brinuti. Treba brinuti ko pomaže Ukrajini, a ko ne.
RSE: Da se vratimo na Kosovo, koje se trenutno suočava s prolongiranim institucionalnim vakuumom nakon izbora. Još se čeka formiranje novog vodstva u parlamentu. Koliko je to štetno, s Vaše tačke gledišta, i za unutrašnje prilike i za kredibilitet Kosova kao međunarodnog faktora?
Hill: Svi imaju svoju politiku. Mi imamo svoju politiku. Naša politika je bila vrlo oštra i teška posljednjih mjeseci. Dakle, nisam ovdje da kritikujem Kosovo. Morat će to riješiti u skladu s onim na šta mogu nagovoriti ljude da se slože. Nije lako. Dakle, nisam ovdje da kritikujem Kosovo zbog toga. Očigledno je da Kosovo treba formirati vladu, imati stabilnost u vladi, ali na Kosovu je da to riješi. Nije na meni da se time bavim ili da dajem mišljenje o tome.
