Odluka Turske da opskrbi Kosovo bespilotnim letjelicama izazvala je bijes u Srbiji koja ju je nazvala “neprihvatljivom”. Napetosti između dva susjeda bile su u porastu tokom prošle godine, a kulminirale su prošlog mjeseca nasiljem na sjevernom Kosovu – koje ima veliku srpsku manjinu – i ranjavanjem NATO vojnika i policajaca.
Kosovo je optužilo Beograd za poticanje napetosti na sjeveru zemlje – koji Srbija smatra svojim teritorijem – podržavajući militante koji napadaju državne institucije i nastoje potkopati suverenitet zemlje. Ali odluka Kosova da objavi svoje nove vojne sposobnosti izazvala je bijes Srbije ove sedmice, piše londonski Middle East Eye.
Tokom vikenda kosovski premijer Albin Kurti ponosno je predstavio najnoviju kupovinu bespilotnih letjelica Bayraktar TB2, modela koji se nedavno koristio u Ukrajini protiv ruskih ciljeva s velikim učinkom, prenosi SB.
Demonstracija nove obrambene opreme Kosova bila je zamišljena kao upozorenje moćnom susjedu da će se Priština braniti, ako bude potrebno, od pokušaja Srbije da potkopa granice zemlje, kaže Sidita Kushi, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Bridgewater u Massachusettsu.
“U pozadini naizgled opadajuće podrške Zapada (Kosovu) i višestrukih sukoba između etničkih Srba i kosovske policije i trupa KFOR-a (međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom NATO-a) na sjeveru, kosovskom stanovništvu potrebne su garancije u pogledu njegove buduće sigurnosti”, rekla je za Middle East Eye.
Turska je bila više nego voljna preuzeti ulogu koju su Europska unija i SAD sve više spremni napustiti dok nastoje odvući Srbiju iz ruske orbite.
Izvor blizak Kurtijevoj vladi, govoreći za Middle East Eye, rekao je da je kosovska vlada u prošlosti odlučila zadržati javnu distancu od turske administracije predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana “unatoč snažnim institucionalnim odnosima”.
U Prištini je postojao strah da bi, ako postoji percepcija da je Kosovo previše povezano s Erdoganom, to “moglo pobuditi sumnje na zapadu”, rekao je izvor.
“Međutim, ključno je za zapadne lidere da prepoznaju da je Kurti pragmatičan političar koji razumije realpolitiku i prilagođava se promjenjivim okolnostima. Unutar kosovskog vodstva, kontinuirano popuštanje Srbiji od strane Zapada dovelo je stratešku važnost Turske u oštri fokus”, dodao je izvor te naglasio: “Kao rezultat toga, turski utjecaj na Kosovu vjerovatno će znatno ojačati, što će dovesti do intenziviranja bilateralnih veza, posebno u sektoru odbrane.”
Srbija se obavezala na veze s Turskom
Ljut zbog prodaje bespilotnih letjelica Kosovu, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je prošlog mjeseca da je njegova zemlja otkazala planiranu kupovinu bespilotnih letjelica od Turske.
Nemanja Starović, državni sekretar u Ministarstvu odbrane Srbije, rekao je za MEE da je turski ambasador u toj zemlji pozvan nakon najnovije kupovine dronova od strane Prištine.
Starović je dodao da njegova zemlja želi “izraziti ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da određene države članice NATO-a, uključujući Tursku, aktivno podupiru ilegalnu militarizaciju na terenu obučavanjem i opremanjem takozvanih Kosovskih sigurnosnih snaga, s ciljem njihove transformacije u punopravnu vojsku”.
Starović je rekao da će kupovina “utjecati na bilateralne odnose”.
“Međutim, u potpunosti smo posvećeni unapređenju naših veza s Ankarom, budući da smo svjesni činjenice da je Turska najveća država na Balkanu”, dodao je Starović.
“Povrh toga, u proteklih nekoliko godina razvili smo snažne ekonomske veze s Turskom na obostranu korist i to je definitivno pridonijelo povećanom razumijevanju na političkoj razini”, rekao je, dodajući: “To ne znači da ne bismo trebali biti glasni” oko kupovine oružja od Kosova.
Naoružavanje Srbije
Unatoč tome što je Srbija suočena s malim regionalnim prijetnjama, uveliko kupuje dronove i drugo oružje.
Ranije ove godine Vučić je najavio da će ta zemlja od UAE kupiti kamikaza dronove koje bi doprinijelo arsenalu kineskih bespilotnih letjelica. Zemlja je također u procesu proizvodnje vlastitih dronova.
“Ne čini se vjerovatnim da će ovaj incident izazvati ozbiljan razdor”, istaknuo je Bojan Elek, zamjenik direktora Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.
“Osim oštrog tona, Srbija je također najavila da će odustati od Turske kao dobavljača i odlučiti se za kineske dronove, a to je vjerovatno najozbiljnija posljedica cijele situacije”, dodao je Elek za Middle East Eye.
“Srbija ima principijelan stav prema Kosovu i njegovim elementima državnosti, uključujući i vojsku”, dodao je Elek govoreći o odbijanju Beograda da prizna nezavisnost Kosova.
Sigurnost izvan Zapada
Kosovski mediji izvijestili su da je možda kupljeno čak pet dronova uz drugu vojnu opremu, uključujući i vozila.
Trenutne napetosti između dviju zemalja datiraju iz aprila kada su kosovski Srbi bojkotirali lokalne izbore. Kao rezultat slabog odaziva, etnički Albanci preuzeli su kontrolu nad mjesnim vijećima, koja su bila pretežno srpska.
EU i SAD tražili su da Kosovo ne provede rezultate demokratskih izbora iz straha da ne naljute Srbiju. Kada su kosovske vlasti nastavile, EU i SAD su sankcionirale Prištinu.
Nasuprot tome, SAD je uglavnom izbjegavao kritikovati Srbiju nakon nedavnog nasilja.
Vjeruje li Kosovo Zapadu?
Osim toga, kosovska vlada istaknula je tokom vikenda kako je dramatično povećala broj vojnika, kao i svoj vojni budžet.
“Ove izjave također imaju za cilj pokazati da Kosovo može izgraditi sigurnosnu politiku izvan svoje historijske ovisnosti o NATO-u i EU-u”, rekao je Kushi.
Kosovski vojni budžet od 137 miliona dolara i dalje je blijedi u usporedbi sa srpskim koji iznosi 1,5 milijardi dolara.
“Kosovska kupovina oružja od Turske ima odbrambenu prirodu, u kontekstu historijske agresije Srbije i nedavnih provokacija”, rekao je Kushi.
Dok je Zapad sve više pokušavao pregovarati o sigurnosti Kosova u svojim interakcijama sa Srbijom – to je za Prištinu postavilo sigurnosnu dilemu u pogledu toga kome se može obratiti za svoje odbrambene potrebe.
S druge strane, bilo koji koraci koji čine da se “Kosovo osjeća sigurnijim, poput kupovine novog oružja ili rastuće vojske, neizbježno će učiniti da se Srbija osjeća manje sigurnom… uprkos jasnim odbrambenim namjerama Kosova”, upozorava Kushi.
Ali sve više nezavisno orijentirano Kosovo, odlučno slijediti vlastite nacionalne interese i rastući umor od prosrpske orijentacije zapadnih lidera, takvu je kupovinu oružja učinilo pitanjem opstanka za zemlju.
Zapadni napori da se ukroti suverenitet Kosova
Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008., nakon rata 1998.-99. u kojem je Oslobodilačka vojska Kosova (OVK), uz pomoć NATO-a, odbacila srpske snage koje su krenule u sistemsku kampanju brutalnosti protiv kosovskih Albanaca.
Gotovo 10.500 etničkih Albanaca je ubijeno ili nestalo, do 20.000 žena je silovano, a više od 800.000 je prisilno protjerano iz svojih domova.
“Zapadni partneri Kosova morat će preoblikovati i resetirati svoj pristup Balkanu i početi se suprotstavljati destabilizirajućoj ulozi Srbije, a ne samo ojačati Kosovo kako bi se povinovalo”, dodao je Kushi.
NATO je kritizirao kosovsku kupovinu bespilotnih letjelica, sugerirajući da Priština nije imala primarnu vlast nad njegovim zračnim prostorom.
“Odgovor Zapada, uključujući NATO-ove primjedbe o kupovini bespilotnih letjelica i njihovu tvrdnju o suverenitetu nad zračnim prostorom Kosova, tumačim kao pokušaj obuzdavanja i ograničavanja napora Kosova da poveća svoj domaći suverenitet”, rekao je Gezim Visoka, vanredni profesor studija mira i sukoba na Univerzietu Dublin City.
Ono što zabrinjava, dodala je Visoka, govoreći za MEE, je “želja SAD-a, EU-a i NATO-a da ponovno potvrde Srbiju kao značajnog igrača u unutarnjim poslovima Kosova”.
“Napori Kosova da se militarizira mogu se promatrati kao odgovor na najveće vojne izdatke Srbije u regiji, nesposobnost da se suoči sa svojom nasilnom prošlošću i neuspjeh u pružanju jamstava da se zločini neće ponoviti protiv Kosova i drugih u regiji”, dodala je Visoka.
Sve veća militarizacija balkanskih država, upozorava Visoka, “loša je vijest” za regiju jer je to pokazatelj da pokušaji da se stvari riješe diplomatskim putem propadaju.
“Iako potpora ili protivljenje militarizaciji ovisi o okolnostima i uključenim interesima, nije problem ako se oružje kupuje od zapadnih saveznika; problem nastaje kada ih kupe druge sile u usponu ili suparničke sile”, istaknula je Visoka.
