Nakon što je ruska invazija natjerala Štokholm i Helsinki da odustanu od svoje tradicionalne neutralnosti, u jednom od njavećih pomaka u evropskoj sigurnosti u zadnjim decenijama NATO savez je i zvanično pozvao Švedsku i Finsku da se pridruže ovom vojnom savezu, piše RSE.
Pored toga, tokom prvog dana, kako je navedeno ‘ključnog’ samita, NATO lideri su usvojili i novi strateški koncept, dodatnu pomoć za Ukrajinu, te dogovorili da povećaju zajedničko finansiranje najvećeg vojnog saveza na svijetu.
“Pristupanje Finske i Švedske učiniće ih (saveznike) sigurnijim, NATO jačim, a evroatlantski prostor sigurnijim”, navodi se u saopštenju, dodajući da je Alijansa također dogovorila novi strateški koncept.
Tokom samita 30 savezniak NATO-a se također složilo da Rusiju formalno tretiraju kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti saveznika.”
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je ruski predsjednik Putin “srušio mir” u Evropi i da je ovo najveća sigurnosna kriza od Drugog svjetskog rata. Rekao je i da je ukrajinski predsjednik ranije razgovarao sa liderima NATO-a, te je njegovo liderstvo opisao kao “inspiraciju.”
“Ukrajina može računati na nas koliko god to bude potrebno”, rekao je Stoltenberg.
Novi strateški koncept
Lideri zemalja članica NATO saveza podržali su novi strateški koncept koji, kako se navodi, reafirmiše temeljne vrijednosti NATO-a i navodi ključnu svrhu saveza. Strateški koncept je glavni dokument saveza za planiranje. U ranijoj verziji iz 2010. godine Rusija je bila opisana kao strateški partner NATO-a, a sada je identifikovana kao glavna prijetnja.
“Ruska Federacija je najznačajnija i najdirektnija prijetnja sigurnosti saveznika i miru i stabilnosti u euroatlantskom području”, navode u NATO-u.
U dokumentu se, po prvi put, navodi Kina kao izazov.
“Suočavamo se sa sistemskom konkurencijom onih, uključujući Narodnu Republiku Kinu, koji osporavaju naše interese, sigurnost i vrijednosti i nastoje potkopati međunarodni poredak zasnovan na pravilima”, stoji u deklaraciji sa samita u Madridu.
Podrška i za BiH
U deklaraciji se također navodi da su u svjetlu promijenjenog sigurnosnog okruženja u Evropi NATO saveznici odlučili su se “za nove mjere za jačanje prilagođene političke i praktične podrške partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Republiku Moldaviju.”
“Radit ćemo s njima na izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju sposobnosti i održavanju njihove političke nezavisnosti. Također ćemo poboljšati našu podršku u izgradnji kapaciteta partnerima sa juga”, stoji u deklaraciji madridskog samita.
Otvorena vrata za Finsku i Švedsku
U deklaraciji objavljenoj prvog dana samita navodi se da lideri NATO saveza ponovo potvrđuju “posvećenost politici otvorenih vrata NATO-a”.
“Danas smo odlučili da pozovemo Finsku i Švedsku da postanu članice NATO-a i dogovorili se da potpišemo Protokole o pristupanju”, navodi se u deklaraciji.
Ratifikacija u parlamentima zemalja članica će vjerovatno potrajati do godinu dana, ali kada to bude obavljeno, Finska i Švedska će biti obuhvaćene klauzulom o kolektivnoj odbrani NATO-a iz člana 5, što ih dovodi i pod nuklearnu zaštitu Sjedinjenih Država.
“Pobrinut ćemo se da budemo u stanju zaštititi sve saveznike, uključujući Finsku i Švedsku”, rekao je Stoltenberg.
Dan prije samita Turska je pristala podržati kandidaturu Finske i Švedske za NATO.
Turska, Švedska i Finska potpisale su 28. juna memorandum o procesu pridruživanja Švedske i Finske NATO-u.
Memorandum su potpisali turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu i njegove kolege iz Finske i Švedske, Pekka Haavisto i Ann Linde.
Memorandum je potpisan u Madridu, u okviru samita NATO-a.
Turska je ranije blokirala prijave Švedske i Finske za ulazak u Sjevernoatlantski savez, optužujući te zemlje za pružanje podrške grupama koje Ankara smatra terorističkim.
Pristanak Turske bio je ključan jer vojni pakt svoje odluke donosi konsenzusom. Bilo koja od njenih 30 zemalja može staviti veto na prijem novog člana.
Zelenski: Pitanje je ko je sljedeći za Rusiju?
Na samitu je također dogovorena sveobuhvatnija pomoć Ukrajini.
Prema riječima Stoltenberga Ukrajina će dobiti “sigurne komunikacije, gorivo, medicinski materijal, oklope, opremu za suzbijanje mina, stotine prenosivih sistema protiv dronova. Dodao je i da će to pomoći Ukrajini da pređe sa opreme iz sovjetskog doba na modernu NATO opremu.
“Sve ovo pokazuje našu posvećenost budućnosti Ukrajine i da je naša posvećenost nepokolebljiva. Jaka nezavisna Ukrajina je od vitalnog značaja za stabilnost evroatlantskog područja”, rekao je Stoltenberg.
Ukrajini je potrebno naprednije oružje i novac kako bi se odbranila od Rusije, rekao je ranije u obraćanju na samitu liderima NATO-a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
“Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo na diktiranje uslova u Evropi, za to kakav će biti budući svjetski poredak”, rekao je Zelenski u virtuelnom obraćanju na samitu vojnog saveza.
“Zbog toga je apsolutno neophodno podržati Ukrajinu, čak i sada, oružjem, finansijama i političkim sankcijama protiv Rusije, što će zaustaviti njenu sposobnost da plaća rat. Zelenski je rekao i da su Ukrajini potrebni moderni raketni i protivvazdušni sistemi za suprotstavljanje ruskoj artiljeriji.
“Dajući nam ih, možete potpuno razbiti taktiku Rusije da uništava gradove i teroriše civile”, rekao je.
Ukrajinski predsjednik rekao je da Rusija ne želi stati na zauzimanju područja južne Ukrajine ili regiona Donbas na istoku Ukrajine, gdje se vode najteže bitke.
“Želi da proguta grad po grad u Evropi, koje rusko rukovodstvo smatra svojim vlasništvom, a ne nezavisnim državama. To je pravi cilj Rusije”, rekao je on.
“Pitanje je: ko je sljedeći za Rusiju? Moldaviju? Baltičke države? Poljsku? Odgovor je sve.”
Rekao je da NATO prilagođava novu desetogodišnju strategiju koja je “prije svega strategija za sigurnost vaših društava, vaših država”, dok je Ukrajina patila od “krstarećih raketa, mučenja, ubistva djece, silovanja žena”.
“Finansijska podrška Ukrajini sada nije ništa manje važna od pomoći oružjem”, rekao je on. “Treba nam oko pet milijardi dolara mjesečno – i to je fundamentalna stvar. To je upravo ono što je potrebno za odbranu, za sigurnost.”
‘Ključni samit’
U obraćanju na početku samita generalni sekretar Jens Stoltenberg rekao je kako će usvojiti sveobuhvatni paket za Ukrajinu i “održati podršku u samodbrani zemlje.”
“NATO saveznici nastavljaju da stoje uz Ukrajinu”, rekao je Stoltenberg.
On je također dodao da se samit održava u ključnom momentu i da će odluke koje donesu “oblikovati našu sigurnost u decenijama koje dolaze.”
“Ojačat ćemo naše partnerstvo u našem susjedstvu i globalno. Pokazat ćemo da vrata NATO-a ostaju otvorena pozivajući Švedsku i Finsku da se pridruže našoj Alijansi.”
Domaćin sastanka španski premijer Pedro Sanchez čestitao je Finskoj, Švedskoj i Turskoj na postizanju dogovora.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden najavio je američko pojačanje snaga NATO-a u Evropi, rekavši da je Alijansa danas potrebnija “nego što je ikada bila”.
“Danas najavljujem da će Sjedinjene Države povećati položaj naših snaga u Evropi i odgovoriti na promjenjivo sigurnosno okruženje, kao i ojačati našu kolektivnu sigurnost”, rekao je Biden.
NATO će biti “pojačan u svim pravcima u svim domenima, kopnu, vazduhu i moru,” rekao je američki predsjednik na samom početku samita transatlantske alijanse koji se održava u Madridu.
Biden je rekao i da će Washington raditi sa Španijom na povećanju broja američkih razarača sa sjedištem u Roti u Španiji na šest sa četiri, te da će poslati dvije dodatne eskadrile F-35 u Britaniju.
NATO lideri su se u Madridu 29. juna okupili na samitu koji je, kako se vjeruje, jedan od najvažnijih samita Alijanse posljednjih godina.
Samitu će u svojstvu posmatrača prisustvovati lideri zemalja koje nisu trenutni članovi NATO-a. Među njima su Južna Koreja i Japan.
