Nakon dramatičnog povratka na parlamentarnim izborima 4. oktobra, bivši češki premijer Andrej Babiš pokušava uvjeriti Zapad u svoju privrženost Evropskoj uniji i NATO savezu, iako bi mogao biti prisiljen formirati vladu uz podršku još izrazitije euroskeptičnih stranaka.
„Želimo spasiti Evropu… jasno smo proevropski i pronatovski“, poručio je Babiš novinarima, odgovarajući na zabrinutosti da bi njegova politika mogla približiti Češku Rusiji, po uzoru na Mađarsku i Slovačku, i dovesti u pitanje daljnju vojnu pomoć Ukrajini.
Češka je, nakon početka ruske invazije 2022. godine, primila desetine hiljada ukrajinskih izbjeglica — što je Babiš u više navrata kritizirao.
Prema gotovo svim prebrojanim glasovima, Babiševa populistička stranka ANO ostvarila je uvjerljivu pobjedu s 34,6 posto osvojenih glasova. Izlaznost je bila 68,9 posto — najveća od 1996. godine. Ipak, sa očekivanih 81 mandat u parlamentu od 200 mjesta, ANO nema većinu, pa se očekuju teški i neizvjesni pregovori o formiranju koalicije.
Analitičari procjenjuju da bi ti pregovori mogli uključiti krajnje desničarsku stranku SPD, koja otvoreno poziva na izlazak Češke iz EU i NATO-a. SPD je osvojila 7,6 posto glasova (oko 15 mandata). U parlament je prvi put ušla i mala opoziciona stranka Motoristi, koja se također protivi brojnim politikama EU, osvojivši 6,8 posto glasova (oko 13 mandata).
Aktuelni premijer Petr Fiala i njegov prozapadni blok Zajedno završili su drugi s 23,3 posto (52 mjesta), dok su njihovi koalicioni partneri STAN osvojili 11,2 posto (22 mjesta), a Piratska stranka gotovo 9 posto (18 mjesta).
„Ako formiranje vlade bude zavisilo od podrške SPD-a, situacija bi mogla postati vrlo komplikovana“, izjavio je za RSE Jan Mačacek, savjetnik predsjednika Petra Pavela, upozorivši da bi to moglo imati „opasne posljedice po vanjsku politiku“, budući da je SPD „ekstremistička, antievropska i proruska“ stranka.
Slaveći „historijski rezultat“, Babiš je najavio pokušaj formiranja manjinske vlade i započinjanje pregovora sa SPD-om i Motoristima o podršci.
Sedamdesetjednogodišnji Babiš često koristi oštru euroskeptičnu retoriku, ali redovno odbacuje mogućnost izlaska iz EU ili NATO-a. On je i suosnivač desničarskog bloka „Patriote za Evropu“ u Evropskom parlamentu, zajedno s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji je nakon izbora poručio: „Istina je pobijedila! Dobre vijesti za Evropu.“
Skeptičan prema pomoći Ukrajini
Iako se nije izričito usprotivio nastavku pomoći Kijevu, Babiš je ponovio protivljenje nastavku češkog vođstva u inicijativi za nabavku municije za Ukrajinu iz 2024. godine.
„Ako postoji rat, niko ne bi trebao profitirati od njega. Takve inicijative treba da organizira NATO“, rekao je, dodajući da Češka „pomaže Ukrajini kroz evropske mehanizme“ i da će to „nastaviti činiti putem zajedničkog budžeta EU“.
Češka je prošle godine predvodila koaliciju od 16 evropskih država u kupovini artiljerijskih granata za Ukrajinu, s ciljem isporuke do 800.000 projektila velikog kalibra. Iako su vlasti tvrdile da je inicijativa uspješna, suočila se s optužbama za korupciju, političko favoriziranje i kašnjenja u isporuci.
Babiš je također ponovio da se protivi skorom članstvu Ukrajine u EU:
„Nismo spremni za članstvo Ukrajine. Moramo prvo završiti rat. Možemo sarađivati, ali ulazak u EU sada nije realan“, poručio je.
Predsjednik odlučuje o novom mandataru
Prema ustavu, predsjednik Petr Pavel imenuje novog premijera i najavio je da će 5. oktobra započeti konsultacije s liderima stranaka. Pavel, koji je 2023. porazio Babiša u predsjedničkoj trci, nedavno se s njim sastao kako bi razgovarali o sukobu interesa između njegovih političkih i poslovnih aktivnosti.
„Obećao sam predsjedniku da ću mu pokazati rješenje koje će biti u skladu s češkim i evropskim zakonima“, rekao je Babiš.
Bivši premijer, jedan od najbogatijih ljudi u zemlji, i dalje je opterećen dugotrajnim pravnim sporovima i optužbama za zloupotrebu evropskih fondova.
ORBAN SKLOPIO SAVEZ s austrijskim i češkim nacionalističkim strankama
