Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava razmatralo je u Strazburu 20. novembra zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za preispitivanje presude koja je donesena u slučaju “Slaven Kovačević protiv BiH”.
Kovačević se obratio Sudu 2022. godine. ukazujući na to da mu je ugroženo aktivno biračko pravo s obzirom na to da, kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može glasati isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH, prenosi RSE.
Sud je krajem augusta prošle godine donio presudu u kojoj je navedeno da su Kovačevićeva prava prekršena i da je diskriminisan. U presudi se, također, konstatuje da konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, “očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu”.
Bosna i Hercegovina podnijela je početkom oktobra prošle godine Sudu zahtjev za preispitivanje presude, a žalbu su uputile vršiteljoce dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, Monika Mijić i Jelena Cvijetić.
Obraćajući se na sjednici Velikog vijeća, Kovačević je kazao da se Evropskom sudu za ljudska prava obratio motiviran činjenicom da postojeći propisi u BiH ne osiguravaju puno glasačko pravo svim građanima, iako je to temelj demokracije.
“Svi građani trenutno to nemaju, kada je riječ o izboru Doma naroda Parlamenta BiH i Predsjedništva BiH. Uz ranije izrečene presude, ovim želim ostvariti puno glasačko pravo u BiH”, rekao je 20. novembra Kovačević, koji je, inače, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Kovačević, koji ne izjašnjava pripadnost niti jednom “konstitutivnom narodu” niti bilo kojoj etničkoj grupi, podnio je zahtjev Evropskom sudu za ljudska prava 30. avgusta 2022. godine.
Velikom vijeću Suda u Strazburu, kako je ranije najavljeno, trebali su se obratiti i predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini, a odluka će biti donesena naknadno.
Sud za ljudska prava proglasio je dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
U svim dosadašnjim presudama Sud je naveo kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH. Nijedna od njih nije provedena.
Te odredbe diskriminišu nacionalne manjine, građane, ali i konstitutivne narode u jednom od entiteta, tako što im onemogućava aktivno i pasivno učešće na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.
U Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska”, što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, Ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije. Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.
(Proglas)
