Dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa na Bliski istok mogao bi označiti prekretnicu u regionalnoj diplomatiji — ali i otvoriti pitanje može li taj uspjeh oživjeti zamrle napore za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine.
Trump će biti srdačno dočekan u Jerusalemu, gdje će se sastati s porodicama talaca koje je Hamas, organizacija koju SAD smatraju terorističkom, pustio na slobodu u sklopu dogovora koji je sam Trump posredovao.
U izraelskom Knesetu iznijet će svoju viziju bliskoistočnog mira, a zatim će kopredsjedavati samitom u Egiptu kojem će prisustvovati lideri više od 20 zemalja. Cilj sastanka je potvrditi trajni prekid vatre u Gazi.
No, iza ceremonijalnih fotografija i diplomatskih osmijeha stoji veliko pitanje: hoće li Bijela kuća, nakon Gaze, pogled usmjeriti ka Evropi i gotovo četverogodišnjem ratu u Ukrajini?
Kijev čeka signal
Više od dvije hiljade kilometara dalje, u Kijevu, nade su uprte u Trumpovu inauguracijsku poruku — da bude „mirotvorac i ujedinitelj“. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da bi „ako se rat može zaustaviti u jednom regionu, mogli stati i drugi ratovi, uključujući ruski“.
No dok svijet gleda ka Gazi, Rusija pojačava zračne napade na Ukrajinu, koristeći trenutak globalne distrakcije.
Analitičari upozoravaju da, iako je Trump pokazao diplomatsku vještinu na Bliskom istoku, razgovori o miru u Ukrajini gube zamah.
Dva rata – dvije stvarnosti
Izrael, uprkos izolaciji, i dalje uživa čvrstu podršku Sjedinjenih Država. Upravo je taj utjecaj, smatraju mnogi, Trump iskoristio da natjera izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da prihvati mirovni plan u 20 tačaka.
Za razliku od Izraela, Rusija ima ekonomsko zaleđe Kine i vojnu podršku Sjeverne Koreje. I pored brojnih sankcija, Moskva ne pokazuje spremnost na kompromis, dok Kremlj i dalje promoviše narativ o „pobjedi na frontu“.
„Nema mnogo sličnosti između mirovnih procesa u Gazi i Ukrajini“, smatra Ben Friedman iz washingtonskog instituta Defense Priorities. „Rusija je već toliko sankcionisana da Zapad više nema mnogo poteza na raspolaganju.“
Prijetnje i pritisci
Trump je najavio dodatne mjere pritiska na Moskvu – od sekundarnih carina na zemlje koje uvoze rusku naftu do mogućeg povećanja tarifa prema Indiji, kao upozorenja drugima.
Evropske zemlje pozvao je da slijede taj primjer i same prestanu kupovati rusku naftu.
„Ne želim reći da imamo beskrajne opcije, ali postoje mnoge posljedice koje se mogu primijeniti protiv Rusije ako odbije mir“, rekao je američki ambasador pri NATO-u Matthew Whittaker.
Senator Lindsay Graham otišao je i korak dalje, pozivajući na slanje američkih krstarećih raketa Tomahawk Ukrajini: „Pogodite ruske rafinerije, uđite duboko u Rusiju. Rat mora imati cijenu za Putina.“
Trump između Putina i mira
Trumpov pokušaj balansiranja između pritiska i dijaloga dodatno je zakomplikovan nakon susreta s Vladimirom Putinom na Aljasci u augustu. Iako je sastanak protekao srdačno, Putin nije učinio nikakve ustupke, niti pristao na susret sa Zelenskim.
„Razočarao me je“, rekao je Trump o ruskom predsjedniku tokom posjete Britaniji u septembru.
Trump, koji je već dobio pohvale za posredovanje između Izraela i Hamasa, sada se suočava s daleko težim zadatkom — ratom u Ukrajini, koji je sam nazvao „najkompleksnijim međunarodnim sukobom na svijetu“.
