Američki predsjednik Donald Trump izjavio je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da Sjedinjene Američke Države neće koristiti vojnu silu kako bi preuzele kontrolu nad Grenlandom, ali je istovremeno zatražio hitne pregovore s ciljem da to autonomno dansko ostrvo pređe pod američku upravu. Njegov govor dodatno je zaoštrio već napete odnose između Washingtona i evropskih saveznika, te otvorio nova pitanja o budućnosti NATO-a.
Trump je naglasio da SAD ostaju „100 posto posvećene NATO-u“, ali je izrazio sumnju da bi saveznici jednako odgovorili u slučaju da Sjedinjene Države budu ugrožene. Takva poruka, izrečena u trenutku kada evropske zemlje javno podržavaju Dansku i jačaju vojno prisustvo na Grenlandu, dodatno je produbila zabrinutost unutar Alijanse.
„Imaju izbor: mogu reći ‘da’ i mi ćemo biti zahvalni, ili mogu reći ‘ne’, i mi ćemo to zapamtiti“, rekao je Trump, jasno poručujući da bi odbijanje američkog zahtjeva moglo imati političke i ekonomske posljedice.
Američki predsjednik ponovio je tvrdnju da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, pozivajući se na rastuće prijetnje iz Rusije i Kine. Iako je odbacio mogućnost upotrebe sile, nije skrivao neravnotežu moći.
„Ne moram koristiti silu, ne želim je koristiti i neću je koristiti. Ali, da sam odlučio drugačije, bili bismo nezaustavljivi“, rekao je Trump, dodajući da je jedini cilj Washingtona – preuzimanje Grenlanda.
Istovremeno je poručio da ima „veliko poštovanje“ prema narodu Grenlanda i Danske, ali je ustvrdio da Kopenhagen nije u stanju samostalno osigurati to strateški važno područje. „Nijedna država osim Sjedinjenih Država ne može garantovati sigurnost Grenlanda“, rekao je Trump, navodeći planove o izgradnji velikog američkog raketnog odbrambenog sistema na tom ostrvu.
Trumpov govor izazvao je izuzetno interesovanje učesnika foruma, a dvorana u Davosu bila je ispunjena evropskim liderima, od kojih se mnogi s američkim predsjednikom sastaju prvi put otkako su tenzije eskalirale zbog Grenlanda i najavljenih trgovinskih carina.
Američki predsjednik je, osvrćući se na historiju odnosa SAD-a i Danske, ocijenio da je predaja Grenlanda Danskoj bila „pogrešna odluka“, podsjećajući da su različite američke administracije tokom protekla dva stoljeća pokušavale kupiti to ostrvo. Kritizirao je i, kako tvrdi, nedovoljna ulaganja Danske u sigurnost Grenlanda, navodeći da je ispunjen tek „minimalan dio“ ranije datih obećanja.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Trump je ponovio stav da je riječ o evropskom problemu, ističući geografsku udaljenost SAD-a od kontinenta. Ipak, potvrdio je da želi okončanje sukoba te da će se u Davosu sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dodajući da je i ruski predsjednik Vladimir Putin pokazao interes za prekid rata.
Trump je još jednom kritikovao finansijski teret koji, prema njegovim riječima, SAD snose unutar NATO-a. „Mi dajemo mnogo, a dobijamo malo“, rekao je, izražavajući sumnju u spremnost saveznika da uzvrate istom mjerom.
Najava mogućih carina dodatno je zaoštrila odnose s Evropom. Trump je ranije poručio da razmatra uvođenje trgovinskih mjera protiv osam evropskih zemalja – među njima Danske, Njemačke, Francuske i Velike Britanije – zbog protivljenja njegovim planovima oko Grenlanda.
Evropska unija već je pripremila paket protivmjera, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u Davosu da bi trgovinska eskalacija dovela do „opasne spirale“ koja bi koristila zajedničkim geopolitičkim protivnicima.
Grenland, najveće ostrvo na svijetu s oko 57.000 stanovnika, formalno nije član NATO-a, ali je obuhvaćen savezničkim garancijama kroz članstvo Danske. Eventualno američko preuzimanje predstavljalo bi presedan bez presedana – prvi slučaj u historiji NATO-a da jedna članica vrši pritisak na teritorij druge.
TRUMP PRIJETI CARINAMA ZBOG GRENLANDA: Trgovinski rat kao sredstvo teritorijalnog pritiska
