Ukrajina traži dodatnu vojnu podršku od Zapada, upozoravajući da Rusija, uprkos nedavnim samitima u Sjedinjenim Državama, i dalje ne pokazuje interesovanje za mir, izjavio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihajlo Podoljak, za program Current Time Radija Slobodna Evropa.
Podoljak je naglasio da je Kijev u „aktivnim konsultacijama“ sa američkim i evropskim zvaničnicima o proširenju isporuka „alata za kontraratne operacije“. „Potpuno nam je jasno koliko resursa Rusija trenutno troši i koje poteze planira – bilo na samoj liniji fronta ili dublje na ukrajinskoj teritoriji“, rekao je 25. avgusta Podoljak, član Zelenskog tima od 2020. godine.
Prema njegovim riječima, prioritet u trenutnim pregovorima je dobijanje raketa i dronova dugog dometa, jer bi oni „značajno uticali na tok rata“.
U međuvremenu, ratna svakodnevica u Ukrajini ostaje brutalna. Ruski napadi na oblast Sumi odnijeli su život jednog civila i ranili devet osoba, saopštili su zvaničnici 25. avgusta. Tokom noći, dron je pogodio automobil u selu Novoslobidske, ubivši jednog i ranivši dvoje ljudi, dok je još sedam civila povrijeđeno u drugim napadima širom regije.
Ukrajinska vojska je objavila da je samo u jednoj noći detektovano 104 ruska drona, od čega je 76 oboreno ili onesposobljeno. Na frontu dugom preko 1.000 kilometara registrovano je 159 sukoba u posljednja 24 sata, a najžešće borbe vode se kod Pokrovska u Donjeckoj oblasti.
Ova eskalacija desila se ubrzo nakon sastanaka američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci 15. avgusta, te razgovora Trumpa sa Zelenskim i evropskim liderima u Washingtonu tri dana kasnije.
Iako je Zelenski na obilježavanju Dana nezavisnosti 24. avgusta izjavio da bi direktan susret s Putinom bio „najefikasniji put ka miru“, Moskva poručuje da za takav susret „još nema spremne agende“. „Putin je spreman za samit tek kada dnevni red bude utvrđen, a trenutno nije“, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov za NBC News.
Lavrov je istovremeno optužio evropske zemlje da „ne žele mir“ i kritikovao zapadne prijedloge sigurnosnih garancija za Kijev. Prema njegovim riječima, pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – uključujući i Rusiju – trebale bi garantovati sigurnost Ukrajine, što je Kijev dosad odbacio.
Kanadski premijer Mark Carney, tokom posjete Kijevu 24. avgusta, jasno je odbacio ideju o ruskoj ulozi u garancijama i dodao da „nije na Moskvi da određuje kako će se štititi nezavisnost Ukrajine“. Carney nije isključio ni mogućnost prisustva kanadskih vojnika u budućem sigurnosnom aranžmanu: „Znamo da Putinu ne možemo vjerovati. Pravi mir zahtijeva stvarne sigurnosne garancije za Ukrajinu.“
UN ZVANIČNO PROGLASIO GLAD U GAZI, prvi takav slučaj na Bliskom istoku
