15.9 C
Mostar

“UVOD U LEBDENJE”: Renomirani bečki dnevnik roman Dževada Karahasana nazvao remek-djelom evropske književnosti!

Autor Klaus Kastberger u tekstu pod naslovom “Iz sarajevskog kazana” podsjeća da je radnja romana smještena u vrijeme opsade bosanske prijestolnice, Sarajeva.

Naglašava činjenicu da se ugledni pisac bavi time kako “rat mijenja ljude”, uz naglasak na duh humanizma.

Inače, “Uvod u lebdenje” naziv je novog romana akademika Karahasana. Roman je počeo pisati sada već davne 1998. godine. Iako mu se više puta vraćao trebale su proći 24 godine da dobro ‘sazrije’ u samom autoru i da ga potom podijeli sa svojim čitateljima.

Višeslojno djelo Karahasana u dubini čovjekovog bića bavi se nekim od pitanja zašto smo tu i kako upoznati sebe. Prema ocjeni književne kritike, novi roman u potpunosti se razlikuje od dosadašnjih Karahasanovih djela…

“Prve skice za roman Uvod u lebdenje nastale su u oktobru 1998. godine, čak sam počeo pisati jednu epizodu, ali sam prekinuo, jer sam shvatio da stvari nisu zrele – ili materijal nije dozrio, ili ja nisam dovoljno zreo. U godinama koje su uslijedile tri-četiri puta sam se vraćao ovoj temi, odnosno ovom materijalu (prije svega likovima, koji su mi izuzetno važni), ali sam svaki put odustao.

KARAHASAN: Kako smo tokom opsade Sarajeva bili bolji ljudi

Konačno je krenulo u novembru 2020. godine i okončalo se u januaru 2022. Ovih par informacija je dovoljno da biste shvatili kakvo olakšanje mora osjetiti čovjek koji drži u rukama knjigu na kojoj je počeo raditi prije dvadeset i četiri godine”, kazao je Karahasan u ranijem intervjuu za portal Radiosarajevo.ba.

Za vječno pitanje slobode autor iznosi tvrdnju da postoje forme slobode koje se mogu upoznati samo u izvanrednim okolnostima: u tamnici, u gradu pod opsadom, u vojsci, jer uporno zaboravljamo da je sloboda u ljudskom duhu.

“Bitnu slobodu čovjek nosi u sebi, ima je ili je nema u svom unutrašnjem biću i nju niko ne može dati niti oduzeti. Ako je ti imaš, ti je imaš i možeš i živjeti i u tamnici i u gradu pod opsadom i u vojsci.”

Sudbina romana zavisi od onih koji ga čitaju, jer, kako kaže Karahasan, čitalac je taj koji završava romani u njega unosi svoja iskustva i emocije.

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno