Diplomatske note koje su uputile Ambasada Narodne Republike Kine, a ranije i Ruska Federacija, u kojima navode da ne prihvataju Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, izazvale su brojne reakcije, a rješenje blokada državnih institucija od Republike Srpske još je neizvjesno.
Alma Čolo, poslanica kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ističe da je Schmidt imenovan u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti iz 1995.
KAZNITI NERADNIKE
– To je Rezolucija 1.031 koja predviđa da Vijeće za implementaciju mira, u skladu sa Zaključcima sa Londonske konferencije, imenuje visokog predstavnika. Tada je imenovan Carl Bildt i od tada je Vijeće sigurnosti ustvari prepustilo imenovanje Vijeću za implementaciju mira. Rusija i Kina, svjedoci smo, u julu su pokušale da ograničene mandat visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti, ali je 13 članova od ukupno 15 bilo suzdržano i ta rezolucija nije prošla, što znači da i dalje vrijedi Rezolucija 1.031, objašnjava Čolo.
Naglašava da je Schmidt imenovan u skladu sa dokumentima Generalne skupštine UN-a i u skladu sa rezolucijama Vijeća sigurnosti kao najvažnijeg organa UN-a.
– Novi pokušaj Kine i Rusije, putem diplomatskih nota, ne znači puno. To je samo nastavak aktivnosti RS-a i navedene dvije države koje ih podržavaju, da opstruiraju ulogu visokog predstavnika. On je neminovnost, dio Dejtonskog mirovnog aranžmana, postoji i u navedenoj rezoluciji koja mu daje puni kapacitet u pravnim ovlastima koje treba da ima da ostvaruje mandat u civilnoj implementaciji Dejtonskog sporazuma. Mislim da su svi političari u BiH, koji su položili zakletvu i izabrani u organe, kao što je Parlament BiH, Predsjedništvo BiH, rekli da će savjesno obavljati dužnosti, što uključuje izvršavanje svih obaveza, ističe Čolo te dodaje da “svi oni koji ne učestvuju u radu institucija trebaju da snose odgovarajuće konsekvence”.
Naglašava da bi svi trebali da rade svoj posao i da pravosuđe treba procesuirati one koji ne izvršavaju dužnosti.
– Trenutno je u Parlamentu vrijeme godišnjih odmora, a kada isteknu, svi parlamentarci trebaju se vratiti i raditi posao za koji su plaćeni. Sigurna sam da se i na njih odnosi Zakon o radu u institucijama BiH i svi se trebaju početi ponašati odgovorno, znati šta su im prava i obaveze. A za neizvršavanje obaveza postoje sankcije, ističe Čolo.
Ona misli da visoki predstavnik treba napraviti određene korake, jer u Aneksu 10 stoji da ima mogućnost i treba da otkloni svaku poteškoću u provedbi Dejtonskog sporazuma na način na koji to procijeni.
– Ima široko polje ovlaštenja da procijeni način svog djelovanja, a u Rezoluciji 1.031 stoji da ima zakonske ovlasti da djeluje kako bi implementirao civilni aspekt Dejtonskog sporazuma, ističe Čolo i podsjeća na to da su “sve strane u BiH dužne sarađivati sa visokim predstavnikom”, te da je to propisano međunarodnim dokumentima.
Jedino Vijeće sigurnosti, zaključuje Čolo, može tumačiti da li je imenovanje izvršeno u skladu sa međunarodnim dokumentima, a ono je u julu nedvosmisleno iznijelo stav kada su Kina i Rusija predložile Rezoluciju o ograničenom mandatu visokog predstavnika i time htjele da ukinu tu instituciju za godinu u BiH.
– Znate da nisu ispunjeni 5+2 uvjeti i ciljevi za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u našoj zemlji, podsjeća Čolo.
Damir Arnaut, poslanik u državnom Parlamentu, naglašava da je prema “Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik konačni autoritet po pitanju tumačenja Dejtonskog sporazuma”.
TREBA URAZUMITI POJEDINCE
– Akcent nije na saradnji, već na poštivanju stavova i provođenju odluka OHR-a. Aneks 10 ne nalaže da novog visokog predstavnika potvrdi Vijeće sigurnosti, već da bude imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama. Ko god ih je pročitao, zna da Schmidtov legitimitet nije upitan. Također se nadam da Schmidt neće nasjesti. Iako samo Dodik osporava njegov legitimitet, Izetbegović i Čović skupa s Dodikom odbijaju implementirati 14 prioriteta i time nas drže daleko od EU. Pristup visokog predstavnika treba biti usmjeren ka opstrukcijama svake vrste i protiv blokada i protiv onih koji blokade omoguće davanjem SNSD-u i HDZ-u po četiri delegata u Domu naroda, objašnjava Arnaut.
On naglašava da postoji način za neometano odvijanje rada državnog Parlamenta i saradnje sa OHR-om, jer postoji kvorum za održavanje sjednica i usvajanje odluka u drugom krugu.
– To je taj dejtonski “prisilna participacija” sistem. Nažalost, davanjem Dodiku i Čoviću po četiri delegata, Izetbegović je u startu onemogućio primjenu tog sistema u Domu naroda i jednako je odgovoran za ovu krizu kao i njih dvojica, naglašava Arnaut.
Kina i Rusija, dodaje on, “jasno pokušavaju podrivati interese Zapada na ovom području”.
– Ne zaboravimo da je Turska ta koja raketne sisteme kupuje od Rusije. Sve tri zemlje su autoritativni režimi. U BiH je vrijeme da Zapad kaže “ili ste s nama ili ste protiv nas”. Tek tada može početi postdejtonska faza, zaključuje Arnaut.
SDS-ov državni parlamentarac Dragan Mektić naglašava da je “teško prognozirati kako će se odvijati saradnja sa OHR-om, jer to zavisi od aktuelne vlasti u RS-u koja je pod vodstvom SNSD-a i Dodika”.
– Teško mogu da govorim šta je u njihovim glavama, šta su naumili i dokle da idu. Što se mene tiče, čitavu ovu stvar treba vratiti za sto, sjesti i tražiti rješenja. Ovako se, zapravo, kriza samo produbljuje i teško je pretpostaviti posljedice, ističe Mektić, te dodaje da jedini izlaz vidi u razgovoru.
Odluke koje nije bilo razgovoru i traženju rješenja kroz institucije, smatra Mektić, nisu dobre.
– Ko će pokrenuti pitanje razgovora, nije bitno. Ko god pokrene, dobar potez je učinio, jer samo treba urazumiti neke ljude i pojedince da se sjedne i razgovara. Vrlo je interesantno i ponašanje međunarodne zajednice u BiH, jer kad je bilo u pitanju traženje ključnih rješenja, onda se sjedalo sa trojicom lidera SNSD-a, HDZ-a i SDA. Bilo je dosta kritika da vaninstitucionalno djeluju i razgovaraju sa liderima koji praktično ne nose nikakvu vlast u BiH. Što se sad kad je došlo do ovog problema, ne sjedne sa liderima? Tad sam govorio da treba probleme rješavati u okviru institucija sistema i BiH, međutim, u posljednje vrijeme su se opredijelili za razgovor sa liderima tri nacionalističke partije, pa neka sa njima traže rješenje, kategoričan je Mektić.
Dženan Đonlagić, državni poslanik Demokratske fronte, smatra da diplomatske note neće značiti ništa.
– BiH je već davno donijela sve potrebne zakone i odluke i odredila svoje vanjskopolitičke strateške ciljeve. To su NATO i EU. Sve zemlje članice navedenog saveza i Unije su podržale gospodina Schmidta, a posebno je važna podrška SAD-a i Njemačke, kaže Đonlagić, smatrajući da će se sve odvijati onako kako odredi novi visoki predstavnik.
Naglašava da Schmidt ne smije dozvoliti ponižavanje i blokiranje institucija.
UVOĐENJE REDA
SDPBiH jučer je uputio saopštenje u kojem poziva ambasade Rusije i Kine da poštuju domaći pravni poredak i neosporivi legitimitet visokog predstavnika u BiH.
– Rusija i Kina su dvije nacije koje sa BiH sarađuju na brojnim projektima i sa kojim je naša država u proteklom periodu ostvarila značajnu ekonomsku razmjenu, kao i partnerske odnose. Ove države u BiH mogu računati na stabilnog partnera u svim vidovima saradnje od zajedničkog interesa. Međutim, ta saradnja mora biti utemeljena na uzajamnom poštivanju i poštivanju ustavnopravnog poretka BiH. Diplomatske note u vezi sa statusom visokog predstavnika ne doprinose učvršćivanju međusobnih odnosa, navodi se u saopštenju.
Predsjednica RS-a Željka Cvijanović istakla je da su diplomatskim notama “Rusija i Kina pokušale da uvedu red kada je riječ o procedurama i načinu izbora visokog predstavnika u BiH”.
– Očigledno je ovo izražavanje jasnog stava da oni žele, kada se imenuju visoki predstavnici, da to bude legalno i legitimno, te da se stvari dešavaju proceduralno, onako kako je opisano u Dejtonskom sporazumu, poručila je Cvijanovićka.
U OHR-u nisu komentarisali note Rusije i Kine. Rekli su nam da je sve što se tiče mandata visokog predstavnika više nego jasno, piše Oslobođenje.
slobodnabosna.ba, Foto.YouTube