Građani Bosne i Hercegovine mogli bi u narednom periodu osjetiti značajno smanjenje troškova prilikom slanja i primanja novca iz inostranstva. Centralna banka BiH 6. augusta je Evropskom platnom vijeću (EPC) predala zvaničnu aplikaciju za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima, poznatom kao SEPA.
Riječ je o evropskom sistemu koji omogućava da se plaćanja u eurima između različitih država izvršavaju po pravilima sličnim onima koja važe za domaće transfere. Za korisnike to u praksi može značiti niže provizije, brže uplate i jednostavnije prekogranične transakcije.
Iz Centralne banke BiH ocijenili su da je aplikacija jedan od najvažnijih koraka zemlje prema uključivanju u evropsku platnu infrastrukturu.
Posebno bi koristi mogla imati brojna bh. dijaspora. Prema podacima Centralne banke, najveći broj građana BiH koji žive u inostranstvu nalazi se upravo u državama koje su dio SEPA područja. Oni godišnje u BiH pošalju oko četiri milijarde KM.
Provizije bi mogle biti smanjene i do 94 posto
Iskustva drugih država Zapadnog Balkana koje su već pristupile SEPA-i pokazuju koliko bi promjena mogla biti značajna.
Prema podacima Centralne banke BiH, naknade za određene vrste međunarodnih plaćanja u tim zemljama smanjene su između 50 i 94 posto.
Procjene Svjetske banke ukazuju da bi se sličan efekat mogao ostvariti i u BiH. Potencijalna godišnja ušteda na bankarskim naknadama procjenjuje se na približno 100 miliona eura.
Međutim, aplikacija sama po sebi ne znači da će SEPA pravila odmah početi važiti u BiH.
Banke moraju prilagoditi svoje sisteme
Zahtjev će sada razmatrati Evropsko platno vijeće, zajedno s drugim relevantnim evropskim institucijama, koje će procijeniti ispunjava li BiH sve uslove za pristupanje sistemu.
Ako aplikacija bude odobrena, domaće komercijalne banke morat će svoje informatičke i poslovne sisteme prilagoditi SEPA standardima.
Prema procjeni Centralne banke BiH, prve transakcije u okviru SEPA sistema mogle bi biti realizovane najranije šest mjeseci nakon formalnog prijema zemlje.
Proces trajao više od dvije godine
Do podnošenja aplikacije došlo je nakon procesa koji je pokrenut još 2024. godine. Centralna banka BiH tada je počela pripreme za pristupanje evropskom platnom prostoru.
Najveći problem predstavljala je neusklađenost domaćeg zakonodavstva s evropskim pravilima. Zbog toga BiH ranije nije mogla podnijeti punopravnu aplikaciju za članstvo.
Ključni pomak napravljen je usvajanjem novih propisa u oba entiteta.
Parlament Federacije BiH krajem jula usvojio je zakone koji uređuju platne usluge, elektronski novac i račune za plaćanje. Narodna skupština Republike Srpske prethodno je usvojila Zakon o platnim uslugama.
Time su, prema ocjeni Centralne banke BiH, stvoreni regulatorni uslovi za podnošenje zahtjeva.
Nacrt aplikacije evropskim institucijama dostavljen je još u decembru prošle godine, ali je njeno formalno podnošenje bilo moguće tek nakon završetka potrebnih zakonodavnih procedura.
Na pripremi zahtjeva radili su Centralna banka BiH, entitetska ministarstva finansija, bankarske agencije i Udruženje banaka BiH, kroz posebno formirano koordinaciono tijelo.
Šta BiH dobija članstvom u SEPA-i?
SEPA je sistem koji omogućava prekogranična plaćanja u eurima prema jedinstvenim pravilima i standardima. Cilj je da transfer novca između različitih država bude jednostavan i efikasan kao domaće plaćanje.
Osim članica Evropske unije, sistem uključuje i države izvan EU, među kojima su Velika Britanija, Švicarska, Norveška, Island, Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.
Iskustva zemalja regiona pokazuju da članstvo donosi niže troškove međunarodnih transfera i brži protok novca, što koristi i građanima i kompanijama.
Crna Gora je SEPA sistem počela primjenjivati prošle godine, a tamošnje vlasti procijenile su da bi ekonomske koristi mogle iznositi oko 14 miliona eura godišnje.
Za BiH je značaj još veći zbog snažne povezanosti s evropskim tržištem. Više od 80 posto vanjskotrgovinske razmjene zemlje odvija se s državama evropskog platnog prostora, zbog čega se pristupanje SEPA-i smatra važnim korakom prema dubljoj finansijskoj i ekonomskoj integraciji s Evropskom unijom.
BUDIMIR NEGIRA DA JE POLICIJA RS-a neovlašteno ušla u FBiH tokom Vučićeve posjete
