U jeku masovnih antivladinih protesta i zahtjeva demonstranata da se raspišu vanredni izbori, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je uputio poruku Rusiji.
„Ruskim prijateljima“, kako je nazvao zvaničnike u Moskvi, Vučić se 30. juna zahvalio „na razumijevanju“, piše RSE.
Time je odgovorio na izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je izjavio da je Rusija zainteresirana da se nemiri u Srbiji smire „na osnovu Ustava i zakona“.
Ipak, istog dana Aleksandar Dugin — kojeg mnogi smatraju vodećim ideologom Kremlja i bliskim saveznicima Vladimiru Putinu — izjavio je da narod u Srbiji „ne želi Vučića“.
„Srbi žele da Vučića više ne bude. I to je tačno. I svi Srbi to hoće“, rekao je Dugin za Sputnik.
Poruke različitih značenja stižu iz Rusije sedam dana nakon što je ruska obavještajna spoljna služba (SVR) saopštila da Srbija koristeći zaobilazne kanale izvozi oružje u Ukrajinu — na koju je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju, započinjući rat koji traje do danas.
Da li bliskost dolazi kraju?
Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Washingtona, ne vjeruje da je riječ o raskolu između vlasti u Srbiji, predvođene Vučićem, i Rusije, koja je izolovana od Evropske unije.
Ona smatra da Kremlj podržava Vučića „jer može da ga kontroliše“.
„Moskva ne želi demokratski nastrojenu i nepredvidivu vlast u Srbiji“, naglasila je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
„Rusija ima dugu istoriju promovisanja autokratije i iste taktike koje Moskva koristi u Gruziji, koristi i u Srbiji“, objasnila je Stradner.
Na dan brojnih blokada Terazijskog tunela u centru Beograda, 30. juna 2025., Lavrov je upozorio i na mogućnost „obojene revolucije“ u Srbiji.
Zapadne zemlje je optužio da „obično uvijek” pokušavaju iskoristiti unutrašnje događaje u drugima državama „kako bi promovirale svoje interese na štetu drugih partnera“.
„Nadamo se (…) da se ovog puta neće upuštati u svoje obojene revolucije“, rekao je.
Lavrov je ponovo upotrijebio termin koji označava spoljnu podršku masovnim protestima radi rušenja vlade.
Od početka osmomjesečnih protesta, Vučić tvrdi da se u Srbiji događa upravo to.
Pohvale iz Moskve i Beograda
Uzajamna pohvala između Moskve i Beograda dogodila se onog dana kada su širom Srbije organizovane masovne blokade ulica kao čin građanske neposlušnosti.
Policija je odgovorila hapšenjima i razbijanjem barikada, a demonstranti — koji traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora što vlast odbija — optužuju snage sigurnosti za prekomjernu upotrebu sile i represiju.
„Represivne mjere ove vlasti podsjećaju me na Moskvu od prije deceniju, kada su tamo protesti bili. To je ‘priručnik’ autoritarnih režima“, ocijenila je Stradner.
Vučićevo opravdanje i „izvinjenje“ Moskvi
Vučić se, pravdajući policijsku akciju, pozvao na Ustav i zakon, ističući da je postupanje policije bilo „apsolutno profesionalno“.
„Ne bih bila iznenađena da Rusija pojača svoje špijunske aktivnosti i pruži veću podršku vlastima u Srbiji“, rekla je Stradner za RSE.
Andrej Šari, direktor ruskog servisa RSE, ocijenio je da je Vučićevo obraćanje Moskvii — oblik izvinjenja i ulizivanja.
Podsjetio je da je to uslijedilo nekoliko dana nakon izvještaja ruske obavještajne službe da Srbija posredstvom trećih zemalja šalje oružje Ukrajini.
Iako je Beograd prvobitno poricao, Vučić je kasnije priznao da ne može kontrolirati gdje završava oružje — nakon čega je 23. juna Srbija obustavila izvoz oružja u inostranstvo.
Dugin: „Vučićev legitimitet je nestao“
Pored Lavrova, Vučića je kritizirao i Aleksandar Dugin, koji je rekao da „svi Srbi žele da Vučića nema“.
„Iza njega stoji samo država — a podrška u narodu je nula“, rekao je Dugin Sputniku, te upozorio na rizik „obojene revolucije“.
Stradner nije dala previše značaja Duginovim riječima, napomenuvši da on ne uživa toliki uticaj na Putina.
Šari ističe da je Duginovu izjavu najvjerovatnije odobrio Kremlj, kako bi poslao signal Vučiću: „Ako ne razumije poruku, danas Dugin, sutra neko drugi — mada formira raspoloženje što može prerasti u zvaničnu politiku Moskve.“
Srbija između Rusije i Evrope
Stradner tvrdi da Moskvu posebno brine Vučićev balans između Bliskog istoka i Evrope, kao i zavisnost Srbije od ruske nafte i gasa.
Ako Rusija izgubi prisustvo na tim tržištima, gubi i uticaj u regionu — poručuje Stradner.
Telegram: digitalno ratište propagande
U Srbiji se aktivni stotine proruskih Telegram kanala sa desetinama hiljada pratilaca.
Jedni informišu o protestima bez mnogo dodatnog konteksta, uz ankete podrške. Drugi pružaju podršku Vučiću — ali i kritiku proruskih boraca poput Dejana Berića zbog kontakata s Ukrajinom.
Šari ocjenjuje da je Telegram privremeni način propagande, dok zvanična linija ostaje prijateljska prema Vučiću — ali sa neslužbenim signalima upozorenja.
VUČIĆ ZAHVALIO RUSIJI na razumijevanju pošto je Moskva upozorila na ‘obojenu revoluciju’
