Iran je 2. jula zvanično obustavio saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), glavnim nuklearnim nadzornim tijelom Ujedinjenih nacija, nekoliko dana nakon što je sklopljen prekid vatre u ratu koji je uključivao izraelske i američke napade na ključne nuklearne lokacije u zemlji.
Ova odluka predstavlja dramatičan preokret u odnosima između Teherana i IAEA, i dolazi nakon dvanaestodnevnog sukoba koji je započeo 13. juna, kada je Izrael izveo iznenadne zračne udare na vojne i nuklearne ciljeve širom Irana. Sjedinjene Američke Države pridružile su se napadima 22. juna, ciljajući postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu.
Dan nakon što je prekid vatre stupio na snagu, 25. juna, iranski parlament je ogromnom većinom izglasao zakon kojim se obustavlja saradnja s IAEA. Prijedlog je potom potvrdilo Vijeće čuvara, tijelo koje nadgleda usklađenost zakona s ustavom i islamskim normama, a konačno ga je ratificirao predsjednik Masoud Pezeshkian.
„Predsjednik Pezeshkian je proglasio zakon o prekidu saradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju“, objavila je 2. jula državna televizija, označivši time novu fazu u iranskoj nuklearnoj politici.
Kritike i tenzije s Agencijom
Iranski zvaničnici su oštro kritikovali IAEA zbog, kako navode, „pasivnog odnosa“ prema izraelskim i američkim napadima. Dodatnu frustraciju izazvala je rezolucija usvojena 12. juna, u kojoj je Iran optužen za neispunjavanje svojih obaveza prema nuklearnom sporazumu. Teheran je taj dokument nazvao političkim izgovorom za agresiju.
„Zakon o prekidu saradnje odražava zabrinutost i ljutnju iranske javnosti zbog dvostrukih standarda“, izjavio je 30. juna portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei.
Šef IAEA Rafael Grossi zatražio je da obiđe bombardovana postrojenja, ali je Teheran odbio zahtjev, tvrdeći da je u pitanju „zlonamjerna politička igra“, iako su negirali bilo kakve prijetnje prema Grossiju ili inspektorima Agencije.
Istovremeno, Francuska, Njemačka i Velika Britanija osudile su „prijetnje“ upućene Grossiju, dok je Pezeshkian optužio direktora IAEA za „destruktivno ponašanje“.
Nuklearna infrastruktura teško pogođena
Iako američki predsjednik Donald Trump tvrdi da su napadi „uništili“ iranski nuklearni program, tačna razmjera štete ostaje nejasna. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi je, u intervjuu za američki CBS, priznao da je infrastruktura pretrpjela „ozbiljnu štetu“, posebno u Fordowu, jednom od najzaštićenijih postrojenja.
Prema iranskim podacima, u izraelskim zračnim napadima poginulo je više od 900 ljudi, uključujući naučnike i visoke vojne zvaničnike. Kao odgovor, Iran je lansirao talase projektila i dronova prema Izraelu, pri čemu je poginulo najmanje 28 osoba.
Šira geopolitička implikacija
Prekid saradnje s IAEA signalizira moguću dalju eskalaciju krize, te otežava nadzor nad iranskim nuklearnim programom koji Zapad optužuje da ima vojne ambicije – optužbe koje Iran godinama kategorički negira.
Ovaj korak dodatno izoluje Teheran na međunarodnoj sceni i komplikuje eventualne pokušaje obnove nuklearnih pregovora. U junu je sam Araghchi izjavio da „nije vrijeme za nove pregovore“, s obzirom na trenutni kontekst „agresije i međunarodne nepravde“.
Dok region i dalje broji žrtve, a međunarodna zajednica traži načine da održi krhki mir, Teheranova odluka da raskine veze s ključnim mehanizmom kontrole nuklearnog naoružanja mogla bi imati dugoročne posljedice – ne samo za Iran, već i za globalnu sigurnost.
