Dan nakon što su stupile na snagu američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS), sudbina najveće srpske naftne kompanije i dalje je u rukama Moskve.
Iako je iz susjedne Hrvatske već stigla nezvanična ponuda za otkup NIS-a — na čemu se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio, ponovivši da „nacionalizacija nije opcija“ — ruska strana i dalje šuti.
Bez jasnog „da“ ili „ne“ iz Moskve, ostaje neizvjesno kako će kompanija dugoročno poslovati, bilo da se NIS vrati u većinsko vlasništvo Srbije ili da ruski udio preuzme neka treća strana.
„Logično bi bilo da Putin u ovom slučaju izađe u susret Srbiji, jer je NIS za Gasprom njeft tek statistička greška – jedan do dva posto njihovog poslovanja“, izjavio je za Radio Slobodna Evropa ekonomski novinar Mijat Lakićević.
Američke sankcije mogle bi, upozoravaju analitičari, dovesti do otežanog uvoza sirove nafte i izvoza goriva, rasta cijena derivata, pa i nestašica.
Iz Gasprom njefta nisu odgovorili na upite RSE-a o tome da li su spremni prodati svoj 44,9-postotni udio Srbiji ili nekoj trećoj strani.
Vučić je potvrdio da su srpski članovi Upravnog odbora NIS-a zatražili hitnu sjednicu Skupštine akcionara „kako bi se vidjelo šta ruska strana planira i šta Srbija može očekivati“.
Primjena sankcija počela je 9. oktobra, a NIS je već ranije, od januara, bio na američkoj listi sankcionisanih kompanija zbog većinskog ruskog vlasništva.
Moguća rješenja
Prema mišljenju Mijata Lakićevića, jedno od mogućih rješenja jeste da Rusija svoj udio proda Srbiji za simboličan iznos, a da Beograd, po eventualnom ukidanju sankcija, taj isti udio ponovo proda ruskom Gasprom njeftu.
„To bi bilo ekonomski prihvatljivo, ali pod uslovom da postoji politička volja u Moskvi da se izađe u susret Srbiji — a bojim se da je nema“, rekao je Lakićević.
Broker Nenad Gujaničić smatra da je dokapitalizacija, kojom bi Srbija povećala svoj vlasnički udio, malo vjerovatna: „Za to bi bio potreban dogovor dva glavna akcionara — Gasprom njefta i države Srbije.“
Ponuda iz Hrvatske
Prvog dana sankcija, Hrvatska je ponudila da otkupi NIS. Ministar privrede Ante Šušnjar izjavio je kako bi ta kupovina pomogla da se ublaže negativne posljedice sankcija i zaštiti poslovanje Jadranskog naftovoda (JANAF), koji je već decenijama u poslovnoj vezi s NIS-om.
„Naša ruka je ispružena. Ako je to rješenje, spremni smo“, rekao je Šušnjar.
Vučić je na ponudu odgovorio ironično, rekavši da je Srbija „zainteresovana da kupi Hrvatsku elektroprivredu i JANAF“, ali je istovremeno odbacio svaku mogućnost nacionalizacije NIS-a.
Uloga Mađarske
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto najavio je da će kompanija MOL povećati isporuke nafte i goriva Srbiji kako bi se ublažili efekti američkih sankcija. „Naši srpski prijatelji mogu računati na veće količine goriva“, poručio je Sijarto.
Ipak, dodao je da te isporuke neće moći u potpunosti nadomjestiti manjak koji je nastao obustavom dotoka iz Hrvatske.
Balansiranje između Moskve i Vašingtona
Beograd već mjesecima pokušava balansirati između istoka i zapada. Iako Srbija formalno teži članstvu u Evropskoj uniji, još uvijek se nije pridružila sankcijama protiv Rusije.
„Vučić vjerovatno zna da bi sadašnje sankcije mogle biti prelomni trenutak, ali pitanje je ima li političku hrabrost da prekine odnose s Moskvom“, kaže Lakićević.
Broker Gujaničić dodaje da je Srbija imala dovoljno vremena da smanji zavisnost od ruskih energenata još od aneksije Krima 2014. godine, ali da se problem „godinama gurao pod tepih“.
„Što se više odlagalo, sada je teže riješiti“, zaključuje Gujaničić.
VUČIĆ: Sankcije NIS-u prijete Srbiji teškom energetskom krizom
