Prema njegovim riječima, problem je što je, ne samo na Zapadnom Balkanu, već sve više i u svijetu, fokus na vlastitim žrtvama, dok se vlastita odgovornost za zločine ignoriše.
“Apsurdno je da Republika Srpska tvrdi da bi nestala priznavanjem genocida u Srebrenici”, kaže za RSE Christian Axboe Nielsen, profesor historije na Univerzitetu Orhus (Aarhus) u Danskoj i sudski vještak u Haškom tribunalu u nekoliko procesa, uključujući i Radovanu Karadžiću.
“To je potpuno pogrešno shvatanje šta znači priznavanje zločina. Republika Srpska, mislim i Bosna i Hercegovina i čitava regija, bila bi jača i mirnija – kao u slučaju Nemačke – kada bi njeno rukovodstvo priznalo ne samo genocid u Srebrenici nego i druge zločine koje su Vojska i MUP RS počinili tokom rata”, ocjenjuje Nielsen.
Prema njegovim riječima, problem je što je, ne samo na Zapadnom Balkanu, već sve više i u svijetu, fokus na vlastitim žrtvama, dok se vlastita odgovornost za zločine ignoriše.
“Bojim se da se i na međunarodnom planu vraćamo primitivnom shvatanju historije, prema kojem, prije svega političari, a i obični ljudi, misle da je svrha njenog učenja, zapravo, u tome da se stalno fokusiramo isključivo na ono što je pozitivno za državu i narod”, kaže Nielsen te dodaje da, u tom slučaju, nema suočavanja sa prošlošću.
“Onda ni u Americi, ni u Danskoj, niti na Balkanu nećemo se baviti svojim zločinima nego ćemo uvijek samo MI biti u pravu i da za sve naše probleme ili barem većinu – krivi su naši agresivni i zločesti susjedi. Ako krenemo u tom smjeru, onda mislim da se crno piše ne samo bivšoj Jugoslaviji, nego i Evropskoj uniji i drugim dijelovima svijeta”, smatra Nielsen.
On upozorava na zapaljivu retoriku, prije svega u Srbiji, “gdje vlasti apsolutno dominiraju medijskim prostorom, i to na način da bi pokojni Slobodan Milošević bio ljubomoran na njih”, u tom kontekstu promovišući i ideju o “srpskom svetu”.
“Nije problematično tvrditi da Srbi na Balkanu, u Hrvatskoj, na Kosovu, u Srbiji, i tako dalje – imaju nešto pozitivno zajedničko i da mogu na neki način da to ostvaruju i uživaju u tome. Ali, veoma je teško ne vidjeti nešto negativno u toj priči s obzirom na to da isti političari koji potenciraju tu priču o srpskom svetu, veličaju Lazarevića, Mladića, dakle ljude koji su osuđeni za najteže zločine koje su barem djelimično počinili u ime srpstva”, ističe Nielsen.
Profesor Nielsen doktorirao je na Univerzitetu Kolumbija i ekspert je za jugoistočnu Evropu. Pisao je o vladavini kralja Aleksandra, raspadu Jugoslavije i o Udbinim atentatima na emigrante za vrijeme socijalističke Jugoslavije. Fokus njegovog istraživanja je djelovanje policije i sigurnosnih službi u socijalističkoj Jugoslaviji.
Integralni razgovor možete pročitati OVDJE.
