Više od 100 humanitarnih organizacija izdalo je ozbiljno upozorenje da se „masovna glad“ širi Gazom i pozvale Izrael da omogući ulazak humanitarne pomoći u opkoljeni pojas kako bi se ublažila sve veća, čovjekom izazvana glad.
Pismo, koje su potpisale 109 organizacija, uključujući Ljekare bez granica, Oxfam International i Amnesty International, navodi da izraelska vlada blokira humanitarne organizacije da efikasno distribuiraju pomoć koja spašava živote.
„Odmah izvan Gaze, u skladištima – pa čak i unutar same Gaze – tone hrane, čiste vode, medicinskih potrepština, šatorskog materijala i goriva stoje netaknute, dok humanitarne organizacije ne mogu doći do njih niti ih isporučiti“, navode organizacije. „Restrikcije, kašnjenja i fragmentacija izraelske vlade pod potpunom opsadom stvorili su haos, glad i smrt.“
U saopštenju se citira humanitarni radnik iz Gaze koji kaže: „Djeca govore roditeljima da žele otići u raj, jer barem tamo ima hrane.“
Pismo dolazi u trenutku kada sve veći broj ljudi u Gazi umire od gladi, posljedice krize na koju su humanitarne organizacije mjesecima upozoravale. Prizori ljudi koji gube svijest od gladi na dugom putu do rijetkih mjesta distribucije pomoći i slike tijela s istaknutim rebrima postali su uobičajeni.
Dnevna distribucija pomoći sada u prosjeku iznosi oko 28 kamiona humanitarnih potrepština. Prije rata u Gazu je ulazilo oko 500 kamiona pomoći dnevno, da nahrane više od 2 miliona stanovnika.
Kako se glad širi, izraelska ubistva civila također su se povećala. Jedna osoba je u julu ubijana svakih 12 minuta, čineći ga jednim od najsmrtonosnijih mjeseci rata u Gazi, pokazuje analiza podataka UN-a.
U srijedu su izraelski napadi ubili najmanje 21 osobu, više od polovine žena i djece, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici. Izraelska vojska je saopštila da „produbljuje“ operacije u gradu Gazi i sjevernoj Gazi.
Generalni sekretar UN-a António Guterres opisao je Gazu kao „predstavu užasa“ u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a.
„Neuhranjenost raste, a glad kuca na svaka vrata u Gazi“, rekao je Guterres. „Sada gledamo posljednje trzaje humanitarnog sistema zasnovanog na humanitarnim principima.“
Pomoć u Gazi sada distribuiraju Sjedinjene Države i Izraelom podržana Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), čije lokacije UN-ovi zvaničnici opisuju kao „zamke smrti“. Prethodna izvještavanja Guardiana dokumentovala su opasnosti s kojima se suočavaju Palestinci pokušavajući dobiti pomoć na GHF lokacijama.
GHF tvrdi da sprječava krađu pomoći od strane Hamasa putem svojih punktova za distribuciju, što ponavlja i Izrael. Humanitarci širom svijeta osudili su organizaciju tvrdeći da krši principe humanitarne pomoći i potencijalno učestvuje u ratnom zločinu korištenja gladi kao oružja.
UN-ovi zvaničnici izvještavaju da je izraelska vojska ubila više od 1.000 Palestinaca koji su pokušavali doći do mjesta distribucije hrane od kraja maja. Izraelske snage ubile su najmanje 73 osobe u nedjelju koje su tražile pomoć.
Izrael je u posljednja 24 sata ubio najmanje 72 Palestinca, saopštilo je ministarstvo zdravlja Gaze. Izrael je također napao objekte Svjetske zdravstvene organizacije u Deir al-Balahu i ukinuo vizu najvišem zvaničniku UN-a za pomoć u Gazi.
Kako izraelske vojne aktivnosti u Gazi jačaju, mogućnost prekida vatre čini se sve izvjesnijom. Američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff u srijedu putuje u Rim, gdje će se sastati s izraelskim i palestinskim pregovaračima. Ako se postigne napredak u dogovoru, otići će u Dohu, gdje se vode indirektni pregovori.
Tokom protekle sedmice jaz između Hamasa i Izraela u pregovorima o prekidu vatre polako se smanjuje, iako ozbiljne prepreke i dalje postoje. Očekuje se da Hamas u narednom danu odgovori na izraelski prijedlog, što će pokazati koliko su dvije strane blizu prekidu vatre.
Dana 21. jula, 28 zemalja, uključujući Veliku Britaniju i druge saveznike Izraela, izdalo je saopštenje pozivajući na kraj rata u Gazi i nazvavši „neprihvatljivim“ uskraćivanje ključne humanitarne pomoći od strane izraelske vlade. Saopštenje se također protivi nasilju izraelskih naseljenika na Zapadnoj obali i izraelskim planovima da Palestince premjeste u „humanitarni grad“, koji je bivši izraelski premijer opisao kao „koncentracioni logor“ i oblik etničkog čišćenja.
Iako snažno formulisano, saopštenje nije prijetilo sankcijama niti spomenulo konkretne mjere protiv izraelske vlade ako se njen kurs ne promijeni.
Pismo humanitarnih organizacija poziva na konkretne mjere: „Djelimični dogovori i simbolični gestovi, poput bacanja pomoći iz zraka ili nesavršenih sporazuma, služe kao paravan za neaktivnost. Oni ne mogu zamijeniti pravne i moralne obaveze država da zaštite palestinske civile i osiguraju stvaran pristup pomoći u velikim razmjerima“, navodi se. „Države mogu i moraju spasiti živote prije nego što ne ostane nikoga za spasiti.“
Izraelska vojska tvrdi da „smatra transfer humanitarne pomoći u Gazu pitanjem najveće važnosti“ i da radi na olakšavanju njenog ulaska u koordinaciji s međunarodnom zajednicom.
Izrael odbacuje optužbe da sprječava dolazak pomoći u Gazu i optužuje Hamas za krađu hrane, što Hamas negira.
Više od 59.000 ljudi ubijeno je u Gazi u izraelskoj vojnoj kampanji koja je počela nakon Hamasovog napada 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi.
