Ukoliko se do kraja januara ne uspostavi funkcionalan Ustavni sud, a parlamentarna većina oformi novu Vladu na temelju spornih izmjena Zakona o predsjedniku, Evropska unija (EU) bi mogla da razmotri zaustavljanje evropskih integracija Crne Gore, piše RSE.
To su poručili savezni ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksandar Šalenberg (Alexander Schallenberg) i ministarka inostranih poslova Slovenije Tanja Fajon, koje je visoki predstavnik EU Žozep Borelj (Josep Borrell) ovlastio da u njegovo ime posjete Crnu Goru 21. decembra.
Oni su se sastali sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović i premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem, nakon čega su održali konferenciju za novinare.
“Potrebno je uspostaviti funkcionalan Ustavni sud i imenovati njegovo četvoro sudija, od ovog petka (23. decembar) treba početi taj postupak, koji bi morao da se završi najkasnije do kraja januara. To je ključno da bi se Crna Gora iskopala iz najgore institucionalne krize posljednjih godina”, rekla je Fajon.
Crnogorski Ustavni sud je mjesecima bez kvoruma, jer nakon odlaska u penziju nekih sudija ima tri od ukupno sedam članova.
Takođe, Vlada premijera Dritana Abazovića je i dalje u tehničkom mandatu, iako joj je 20. avgusta izglasano nepovjerenje.
Parlamentarna većina sa 41 od ukupno 81 poslanika, koju čine prosrpski i proruski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA, nisu u predviđenom roku dostavili predsjedniku Đukanoviću potpise podrške za svoj prijedlog novog mandatara.
Stoga je Đukanović odbio da dodijeli mandat njihovom kandidatu Miodragu Lekiću, a parlamentarna većina je predložila izmjene Zakona o predsjedniku, kojim se njegove nadležnosti u oblasti imenovanja mandatara prenose na Skupštinu.
I pored ocjena iz EU, Sjedinjenih Država, te Venecijanske komisije – savjetodavnog tijela Savjeta Evrope da je riječ o neustavnoj izmjeni, Zakon je po drugi put usvojen u Skupštini.
Šalenberg je kazao da njihovu posjetu Crnoj Gori prati jasno upozorenje, ali i jasno ohrabrenje, te dodao da se rješenja ne mogu nametati spolja.
Novinare je zanimalo kako bi EU reagovala ukoliko bi parlamentarna većina oformila Vladu na temelju izmjena Zakona o predsjedniku, koje su u javnosti ocijenjene kao neustavne.
Promjena Zakona o predsjedniku, rekla je Fajon, je jako upitna i ozbiljno ćemo razmotriti saradnju sa Vladom koja bi bila formirana na osnovu takvog zakona.
“Ako Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i izađe iz ove političke krize, sa urgentnim Ustavnim sudom, to znači da bi u Briselu u januaru ili februaru mogli razmatrati kako da cijeli proces se moguće i zaustavi”, upozorila je Fajon.
Šalenberg je dodao da je riječ o Zakonu “koji je u najmanju ruku sumnjiv”.
“Mislim da nastaviti na temelju tog zakona, prije nego se on njemu izjasni funkcionalna Ustavni sud, bilo bi u najmanju ruku loše, i mogu samo preporučiti da se to ne radi”, jasan je Šalenberg.
Nakon razgovora sa evropskim izaslanicima, Đukanović je ocijenio je da je posjeta Šalenberg i Fajon “posljednji alarm za buđenje Crne Gore ukoliko želi da sačuva svoju evropsku budućnost”.
Posjeta saveznog ministra za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksandera Šalenberga @a_schallenberg i ministarke vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon @tfajon poslednji alarm za buđenje 🇲🇪 ukoliko želi da sačuva svoju evropsku budućnost. @JosepBorrellF@eucopresident pic.twitter.com/zjOSbzavdF
— Milo Đukanović (@predsjednik_cg) December 21, 2022
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je nakon susreta sa Fajon i Šalenbergom pozvao na hitan odabir sudija Ustavnog suda.
Zahvaljujem na iskazanoj podršci @VladaCG ministara @a_schallenberg i @tfajon, specijalnih izaslanika Visokog predstavnika @JosepBorrellF. Ostajemo čvrsto posvećeni integraciji u 🇪🇺. Pozivamo na hitno izglasavanje sudija Ustavnog suda u cilju prevazilaženja institucionalne krize. pic.twitter.com/xwREDbm9dB
— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) December 21, 2022
Opozicione partije, predvođene Đukanovićevim DPS-om, zalažu se za raspuštanje Skupštine i organizovanje prijevremenih izbora.
Do sada su organizovana i četiri masovna protesta u Podgorici, čiji su zahtjevi opoziv izmijenjenog Zakona o predsjedniku, dijalog i deblokada Ustavnog suda i raspisivanje vanrednih izbora.
