Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ponovno nije prisustvovao sjednici Predsjedništva u ponedjeljak, 6. decembra 2021.
Sjednici su prisustvovali predsjedavajući Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, i član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović.
Na dnevnom redu bio je Prijedlog odluke o prihvaćanju Međunarodnog sporazuma između Europske unije i BiH o učešću BiH u programu EU Horizont Evrope – Okvirni program za istraživanje i inovacije.
Predsjedništvo BiH, nakon glasanja s dva glasa “za” Komšića i Džaferovića, a bez glasa Dodika, usvojilo je danas navedeni prijedlog.
Isti Prijedlog bio je i na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH koju je Komšić kao predsjedavajući sazvao u subotu, 4. decembra. Prijedlog u subotu nije usvojen zbog nedostatka konsenzusa.
Dodik je i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata koja je vladajuća stranka u entitetu Republika Srpska, a koja čini vlast i na nivou BiH.
Predstavnici vlasti i opozicije iz Republike Srpske četiri mjeseca blokiraju rad državnih institucija na nivou BiH. Bojkot je počeo nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.
Vijeće ministara BiH, na čijem čelu je predsjedavajući Zoran Tegeltija iz Dodikovog SNSD-a, utvrdilo je spomenuti prijedlog na vanrednoj sjednici 29. novembra koji je dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju zakonom previđenu proceduru, a za potpisnicu je predložena ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević.
Predsjedništvu BiH je također predloženo da s danom potpisivanja ovog sporazuma odobri njegovu privremenu primjenu, a do okončanja postupka ratifikacije.
EU je, kako je saopćeno iz Vijeća ministara BiH, “omogućio naučno-istraživačkim organizacijama iz BiH da učestvuju u Programu Horizon Evropa od njegova početka, 1. januara 2021. i iskoriste svoj istraživački i inovacijski potencijal”.
Riječ je o ključnom programu financiranja EU-a za istraživanje i inovacije s budžetom od 95,5 milijardi eura. Program, među ostalim, financira istraživanja o klimatskim promjenama, pomaže u dostizanju ciljeva održivog razvoja UN-a, povećava konkurentnost, olakšava saradnju i jača utjecaj istraživanja i inovacija na razvoj, naveli su iz Vijeća ministara BiH.
BiH je za učešće u ovom programu osigurala plaćanje “ulazne karte” koja će u 2021. godini, prema procjenama EU-a, iznositi 1.545.120 eura, s tim da će dio biti financiran iz IPA pretpristupnog fonda EU-a.
Horizon Evropa je sedmogodišnji program EU-a, nasljednik programa Horizon 2020 u kojem je BiH učestvovala kao pridružena zemlja u periodu trajanja programa od 2014. do 2020.
