Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je stavio van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske (RS), koji je stupio na snagu 28. juna, piše RSE.
Sud je na plenarnoj sjednici u srijedu, 6. jula odlučivao na zahtjev Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Zakon je privremeno stavljen van snage, do donošenja glavne odluke, saopšteno je iz ove pravosudne institucije.
Odluka stupa na snagu odmah, a iz suda ističu da ona “ni u kojem slučaju ne prejudicira konačnu odluku Ustavnog suda BiH u ovom predmetu”.
Sporni zakon je predviđao osnivanje entitetske Agencije za lijekove, čime bi se uzurpirale državne ingerencije. Bosna i Hercegovina već 13 godina ima takvu ustanovu na državnom nivou.
Prema Ustavu BiH, nadležnosti sa državnog nivoa se ne mogu prebacivati na entitetski. Državni Zakon o lijekovima može se mijenjati isključivo u Parlamentu BiH.
Zakon o lijekovima je usvojen u oktobru, a objavljen u Službenom glasniku RS u decembru.
Tada je navedeno da je rok za njegovo stupanje na snagu šest mjeseci, za razliku od uobičajenih osam dana.
Njime je predviđeno, između ostalog, da Vlada RS u određenom roku imenuje direktora i druga tijela agencije.
Zbog usvajanja spornog zakona, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Alen Šeranić, od 6. juna se nalazi na američkoj listi sankcija.
VLADA RS UTVRDILA ZAKON koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove
Džaferović: Očekivana odluka
Šefik Džaferović, ocijenio je da je očekivana odluka Ustavnog suda BiH da stavi van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS.
“Usvajanje entitetskog Zakona o lijekovima i pratećih propisa bilo je flagrantno kršenje ustavnopravnog poretka. Tu nikada nije bilo dileme”, navodi se u saopštenju iz Džaferovićevog kabineta.
On očekuje “od svih institucija, nosilaca dužnosti, službenika kao i svih drugih u BiH da poštuju ustavni poredak”.
Upravo Džaferović je tražio od Ustavnog suda da ukine neustavne akte i donese privremenu mjeru, kojim će ih staviti van snage do donošenja svoje konačne odluke.
Prema zahtjevu predsjedavajućeg bh. Predsjedništva, “spornim zakonima se podriva ustavni sistem, ignorišu se propisi i standardi na nivou Bosne i Hercegovine, razgrađuje njeno unutrašnje tržište i različito tretiraju prava građana na način da se uspostavlja nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti i lijekovima”.
Navedeno je da se njegov zahtjev odnosi i na dopune Zakona o republičkoj upravi RS, usvojene tokom februara, koje predviđaju uspostavljanje Agencije za lijekove kao posebne organizacije.
SCHMIDT POZVAO Agenciju za lijekove da nastavi raditi po zakonu
Vlada RS: Odluka donesena “pod uticajem međunarodnih centara moći”
Vlada Republike Srpske se povodom odluke Ustavnog suda BiH oglasila saopštenjem, te navela da je ova odluka “donesena pod snažnim uticajem međunarodnih centara moći”, koji prema njima, “diktiraju mišljenje većine u Ustavnom sudu”.
U Vladi tvrde da je “otvorenim nagovještajima o tome kakva će biti odluka suda – a prije nego što je ona i bila donesena”, Ustavni sud pokazao “zabrinjavajući stepen nesamostalnosti i neskrivene pristrasnosti u odlučivanju”.
Kažu da je zakon bio “motivisan nastojanjem da se zaštiti zdravlje stanovništva Republike Srpske, u situaciji dok se zdravstveni sistem suočavao sa dramatičnim posljedicama nerazumne odluke Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH koja je, u jeku pandemije korona virusa, ugrozila zdravlje pacijenata u bolnicama širom Republike Srpske”.
Iz Vlade RS zaključuju da sankcionisanje Alena Šeranića i odluka Ustavnog suda pokazuju da se radi o “međusobno koordinisanim odlukama centara moći” koji djeluju iz ugla svojih interesa, a ne interesa stanovnika RS i BiH.
Ko je protiv zakona?
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je posjetio Agenciju za lijekove BiH, čije je sjedište u Banjaluci, 23. juna.
Tada se sastao sa direktorom ove institucije, Aleksandrom Zolakom i njegovim saradnicima.
“Agencija mora nastaviti da obavlja svoj posao kako je propisano zakonom. Svaki izazov u radu Agencije predstavlja izazov za dobrobit cjelokupnog stanovništva BiH”, poručio je tada visoki predstavnik.
OHR je i neposredno prije usvajanja zakona u Skupštini RS, upozorio kako on predstavlja “ozbiljno osporavanje nadležnosti Agencije za lijekove BiH”.
Nakon što je zakon stupio na snagu, iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, rečeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je “neustavno i antidejtonski formirati paralelnu Agenciju za lijekove i medicinska sredstva”.
Iz Ambasade je poručeno da “to predstavlja jednostrano povlačenje ovog entiteta iz državnih institucija BiH”.
“Ovakvo djelovanje ugroziće zdravstvene ishode za građane, stvoriti regulatornu konfuziju za tu oblast industrije i narušiti stabilnost”, navodi se u odgovoru američke Ambasade.
Čime se bavi Agencija za lijekove BiH?
Državna Agencija za lijekove je nadležna za regulisanje tržišta lijekova, izdavanje dozvola za uvoz i promet medicinskih sredstava, kao i za donošenje i izmjene zakonskih propisa iz oblasti lijekova i medicinskih sredstava i usaglašavanja propisa sa međunarodnim standardima.
U BiH postoji od 2009. godine, kada je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.
Ona je preuzela većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.
