Alija Kožljak, šefa Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri NATO-u, najavio je u razgovoru za N1 sankcije pojedinim političarima iz BiH. Naveo je kako se situacija u državi mora posmatrati na širem planu, konkretno na relaciji NATO-Rusija i dodao je kakav god da dogovor bude između ove dvije suprotstavljene strane – “Milorad Dodik će biti zaustavljen”, tj. neće biti više relevantan faktor na političkoj sceni.
N1: Nedavno je govoreći o ruskom utjecaju u BiH prof. Lagumdžija rekao da Rusija ne osporava integritet i suverenitet BiH, samo joj smeta OHR i visoki predstavnik? Jeste li saglasni s tim. Pokazuje li to rusko ponašanje prema BiH posljednjih godina?
Alija Kožljak: Ne slažem su u potpunosti. Rusiji nije prioritet da ugrozi naš suverenitet i teritorijalni integrite, ali koriste Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan za ostvarivanje svojih ciljeva. Rusija daje direktnu podršku Dodiku i to je ugrožavanje BiH.
U kakvoj je korelaciji vraćanje nadležnosti RS sa odnosima između NATO-a i Rusije?
Površno bi bilo ovu situaciju u BiH posmatrati samo kroz postupke Dodika. Zašto? Pitanje BiH ne možemo posmatrati izolovano na širem planu, posebno nakon razgovora NATO-a i Rusije. U pitanju su velike igre gdje je BiH jedan od frontova, a Dodik alat koji koristi Rusija. Na nesreću, on je alata koji se koristi protiv Bosne i Hercegovine. Sve što radi Dodik ne bi bilo ovako djelotvorno da iza toga ne stoji Ruska Federacije i njeni interesi, odnosno prešutna podrška Srbije.
Kažete kako Rusija preko Zapadnog Balkana brani poziciju u Ukrajini?
Ključni prioritet Rusije je prestanak širenja NATO-a prema istoku. Međutim, Ruski interes je mogo više od širenj NATO-a. Putin je ojačao svoje oružane snage i neki njegovi generali mu daju podršku govoreći da su dovoljno moćni da vrate snagu SSSR-a. Interes Ruske Federacije je da povrati uticaj u bivšim republikama SSSR-a. Kada bi Rusija ostvarila interes u Ukrajini, onda sljedeće bi bilo da idu dalje – kroz prijatelje oslabiti uticaj NATO-a u drugim državama. Najopasniji scenarij, ali i onaj koji je najmanje izvjestan, bi obi da Rusija iskoristi svoju vojsku za kompletnu invaziju Ukrajine i da zauzme južnu stranu Ukrajine do Moldavije. Nakon toga bi išli i na zauzimanje cijele Ukrajine. Jedino u tom scenariju bi NATO, po mome mišljenju, direktno se suprotstavio ruskim snagama. Možda bi bio i Treći svjetski rat, ali to je najmanje izvjestno.
Kako će se ti pregovori reflektovati na BiH?
To mora biti dio dogovora. Iako je Ukrajina prioritetno pitanje, Rusija kao alat koristi i Zapadni Balkana. Rusija će vjerovatno popustiti u direktnom podsticanju destabilizacije u BiH. Kako ćemo to testirati? Kada dođu sankcije u januaru od SAD-a i EU, koje su ranije odgođene, Dodik više neće biti relevantan pregovarač. Prema tome, stabilizovanje situacije u BiH i vidjet ćemo da li će Rusija dozvoliti implementaciju sankcija. Ako to ne uredi onda bi i Rusiji išle mnogo jače sankcije. U vezi ovog svega se otvoreno govori (ne pregovorima Rusije i NATO-a). To su kao šahovske figure.
Zašto su odgođene sankcije, kako ste rekli?
Prva verzija sankcija, koje su bile pripremljene još u junu, obuhvatale su širi spisak osoba, poput nekih iz Federacije, i bilo je nekih razgovora i lobiranja da se ukaže kako bi one u tom trenutku imale negativan efekat.
Znači na listi su bili neki ljudi i iz FBiH?
Bit će i ovako. U toj fazi bi se izgubila bilo kakav šansa za stabilizacijom situacije, posebno što su sankcije trebale ići u paketu sa bonskim ovlastima. Procijenjeno je da bi to ugrozilo sigurnost i stabilnost. Jer s kim bi onda stabilizovali situaciju? Sad je poprilično stabilno stanje, pogledajte da su se prije nekih mjesec danasu ljepili plalati u kojima se pozivalo na naoružavanje. Stanje se poprilično stabilizovalo. Evo, radi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara je donijelo odluku o jedinstvenom kodu. Dodik neće odustati, ali će u bilo kakvom scenariju (dogovoru između Rusije i NATO-a) biti zaustavljen. On ubrzo više neće biti relevantna i legitiman sagovornik, i naći će se zamjena za njega.
Da li će to značiti da će se ubrzati i NATO integracija BiH?
To su problematizovali političar iz RS-a, ali i neki iz FBiH. Ali mi smo pet koraka bliži NATO-u nego EU. Od Unije nikada nismo dobili kandidatski status. U NATO-u smo dobili MAP status, što je kao kandidatski, i već smo dostavili prvi godišnji plan. Više nam ništa za NATO ne treba osim političke odluke. To nije tako za EU.